Službeni glasnik BiH, broj 5/25

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1), a u vezi s članom 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), člana 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), u pоstupku pоkrеnutоm po Zahtjevu za pokretanje postupka od strane privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo Mesto, Republika Slovenija, zastupani po punomoćniku advokatu Emiru Kapidžiću, Maršala Tita 60., 71 000 Sarajevo, protiv Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, zastupanoj po punomoćniku advokatu Džemilu Sabrihafizoviću, Koste Hermana 11, 71 000 Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji, a postupajući po presudi Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U043090 22 U od 19.03.2024. godine nа 15. (petnaestoj) sјеdnici održanoj dana 23.10.2024. godine je dоnijelo

RJEŠENJE

1. Odbija se zahtjev privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., podnesen protiv Vlade Hercegbosanske županije radi donošenja Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine ("Narodne novine HBŽ", broj 4/21) u smislu odredbi člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.

2. Odbija se prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri, podnesen od privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., protiv Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, kao neosnovan.

3. Odbija se zahtjev privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., za naknadom troškova postupka.

4. Nalaže se privrednim subjektima Krka Farma d.o.o. Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., da na ime troškova postupka punomoćniku Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, plati iznos od 561,60 KM, u roku od 8 dana od dana prijema ovog Rješenja.

5. Оvo Rješenje je konačno i bit će оbјаvljеno u "Službеnоm glаsniku BiH", službеnim glаsilimа еntitеtа i Brčkо distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе.

Obrazloženje

Ovim rješenjem se izvršava presuda Suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud) broj: S1 3 U043090 22 U od 19.03.2024. godine (u daljem tekstu: Presuda), kojom je Sud Bosne i Hercegovine uvažio tužbu privrednih subjekata KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo, Džemala Bijedića broj 125-A, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i KRKA, tovarna zdravil, d.d., sa sjedištem u Šmarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija i poništio rješenje Konkurencijskog vijeća broj: 02-26-3-025-43/21 od 19.05.2024. godine, te predmet vratio na ponovno rješavanje.

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je naprijed navedenu presudu zaprimilo dana 21.03.2024. godine pod brojem: 02-26-3-025-56/21. Prema članu 62. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službеni glаsnik BiH", br. 19/02, 12/04, 88/07, 83/08 i 74/10), kada је sud poništiо akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješenja vezan pravnim shvaćanjima i primjedbama suda u vezi s postupkom.

Konkurencijsko vijeće je dana 09.07.2021. godine pod brojem: UP-02-26-3-025-1/21, zaprimilo Zahtjev privrednih subjekata KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo, Džemala Bijedića broj 125-A, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i KRKA, tovarna zdravil, d.d., sa sjedištem u Šmarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija (u daljem tekstu: Podnosioci zahtjeva), zastupanih putem punomoćnika Emira Kapidžića - advokata iz Sarajeva, za utvrđivanjem zabranjenog konkurencijskog djelovanja (u daljem tekstu: Zahtjev) u smislu postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji ("Službеni glаsnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09)-(u daljem tekstu: Zakon) nastalog donošenjem Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021), donesenoj od strane Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada). Istim Zahtjevom, podnosi se i prijedlog, u smislu odredbe člana 40. stav (2) Zakona, za određivanjem privremene mjere.

Uvidom u zaprimljeni Zahtjev, utvrđeno je da je isti potrebno dopuniti, odnosno precizirati te je Podnosiocu zahtjeva upućen akt broj: UP-02-26-3-025-3/21 od dana 16.08.2021. godine i akt broj: UP-02-26-3-025-3/21 od dana 11.10.2021. godine, a na koji je isti dostavio tražene podatke i dokumentaciju podneskom broj: UP-02-26-3-025-4/21 od 19.08.2021. godine i broj: UP-02-26-3-025-6/21 od 18.10.2021. godine.

Nakon dostavljanja dodatne dokumentacije i preciziranja Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je isti kompletan i uredan, u smislu člana 28. stav (1) Zakona, te je Podnosiocima zahtjeva, dana 18.11.2021. godine pod brojem: UP-02-26-3-025-7/21, izdalo potvrdu o prijemu kompletnog i urednog zahtjeva, u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona.

1. Stranke u postupku

Stranke u postupku su privredni subjekti Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo Mesto, Republika Slovenija i Vlada

Hercegbosasnke županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina.

1.1. Privredni subjekt KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih tvrtki Sarajevo

Privredni subjekt "Krka Farma" društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih tvrtki Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (skraćeno: Krka Farma d.o.o.), je registriran u Općinskom sudu Sarajevo pod matičnim brojem: MBS-65-01-0082-09, i sa upisanim kapitalom od 20.000 KM, te jednim subjektom osnivačem u 100% vlasništvu Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto.

Osnovna djelatnost je registracija i stavljanje u promet lijekova i medicinskih sredstava proizvođača KRKA d.d.

1.2. Privredni subjekt KRKA tovarna zdravil, d.d., Novo mesto

Privredni subjekt Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo Mesto, Šmarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija (skraćeno: Krka d.d.), je upisan u nadležni sudski registar pod matičnim brojem: 5043611000. Osnovni kapital je podijeljen na (..)* ¹ dionica.

Osnovna djelatnost je proizvodnja lijekova.

1.3. Vlada

Vlada Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, kao donosilac Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županiije, čije utvrđivanje ništavosti se traži u pokrenutom postupku.

2. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona i odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službеni glаsnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u smislu člana 26. Zakona.

Također, Konkurencijsko vijeće je izvršilo i uvid u odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08), Zakona o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12) i Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19).

3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka

U svom Zahtjevu, Podnosioci zahtjeva, opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva te ukratko navode slijedeće:

- Da su podnosioci zahtjeva privredni subjekt Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i privredni subjekt Krka, tovama zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija;

- Privredni subjekt "Krka Farma" društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je registriran u Općinskom sudu Sarajevo pod matičnim brojem: MBS-65-01-0082-09, sa upisanim kapitalom od 20.000 KM, te jednim subjektom osnivačem u 100% vlasništvu - privrednim subjektom Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto, Republika Slovenija. Osnovna djelatnost privrednog subjekta Krka Farma d.o.o. je registracija i stavljanje u promet lijekova i medicinskih sredstava proizvođača KRKA d.d.;

- Privredni subjekt Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija, je upisan u nadležni sudski registar pod matičnim brojem: 5043611000. Temeljni kapital je podijeljen na (..) dionica. Osnovna djelatnost ovog privrednog subjekta je proizvodnja lijekova;

- Zahtjev za pokretanje postupka se podnosi protiv Vlade, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona, zbog donošenja Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije;

- Pravni okvir podnesenog zahtjava predstavljaju Zakon o konkurenciji, Odluka o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/2008), Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ("Službeni glasnik BiH", br. 75/2011), Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/11), Zakon o lijekovima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 109/2012)-(u daljem tekstu: Zakon o lijekovima FBiH), Pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/2013), Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/2019)-(u daljem tekstu: Pravilnik o bližim kriterijima), Odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine čiji sastavni dio je Lista esencijalnih lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/2019 ) i Odluka o izmjeni i dopuni odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", 56/19)(u daljem tekstu: Odluka o listi lijekova);

- Odredbom člana 5. Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da: "snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji obavlja u skladu sa Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, te da bliži postupak za izbor lijekova, postupak i način izrade liste lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova s liste lijekova, obaveze Ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvodača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, utvrđuje se propisima Federalnog ministra";

- Odredbom člana 9. Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj i zdravstvenoj zaštiti na području kantona može biti ograničen broj zaštićenih naziva lijekova;

- Radi provođenja Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo zdravstva je donijelo Pravilnik o bližim kriterijima;

- Odlukom o listi lijekova utvrđen je spisak lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju, na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: Federalna lista lijekova);

- Na Federalnoj listi lijekova lijekovi se označavaju sa sljedećim podacima: ATC- anatomsko-terapijsko-hemijske karakteristike, INN- internacionalno nezaštićeno ime lijeka - Generički naziv lijeka, farmaceutski oblik lijeka, jačina lijeka, medicinske indikacije, režim propisivanja i veleprodajna cijena;

- Vlade kantona, na osnovu člana 8. Zakona o lijekovima, imaju ovlaštenje da donose "Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja kantona - Pozitivna lista lijekova";

- Pozitivna lista lijekova kantona se donosi i utvrđuje na osnovu Pravilnika o bližim kriterijima;

- U Pozitivnu listu lijekova obavezno ulaze i lijekovi koji su uvršteni na Federalnoj listi lijekova, a kantonalne vlade mogu uvrstiti još neke lijekove ukoliko postoji specifična potreba u pojedinim kantonima;

- Ministar zdravlja kantona prema Pravilnikom o bližim kriterijima mora javnim oglasom uputiti poziv za podnošenje prijava za uvrštavanje na Listu lijekova (prijave mora pregledati i ocijeniti Komisija za lijekove), obavijestiti koje su prijave prihvaćene, odnosno koje nisu, te na osnovu prihvaćenih prijava napraviti prijedlog Liste lijekova koja se dostavlja Vladi na usvajanje;

- Pravilnikom o bližim kriterijima propisani su uslovi za stavljanje i skidanje lijekova na Federalnu listu esencijalnih lijekova;

- Član 9. Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine i članak 11. Pravilnika o bližim kriterijima definira mogućnost ograničavanja proizvođača lijekova i obavezu uvrštavanja domaćih, ali pored i originalnih i stranih proizvođača lijekova;

- Vlada je dana 22.04.2021. godine donijela Odluku kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona 10, broj: 01-02-26-2/21 (u daljem tekstu: Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu);

- Vlada Pozitivnom listom lijekova za 2021. godinu, sprječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju na tržištu izdavanja lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, ograničavanjem i kontrolom tržišta, što predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji;

- Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 33/10) čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na odredenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, mjerodavno tržište proizvoda obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Prema odredbi člana 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno geografsko tržište obuhvaća cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantne usluge podjednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu Listu lijekova za 2021. godinu koji se izdaju na recept, u skladu sa Odlukom kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21 donesenoj od strane Vlade. Relevantno geografsko tržište je teritorija Hercegbosanske županije;

- Predmet postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu listu lijekova za 2021. godinu, koji se izdaju na recept na osnovu subvencije od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja HBŽ, na teritoriji Hercegbosanske županije;

- Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je registrovala, te izdala rješenje za ukupno 489 lijekova, čiji je proizvođač KRKA, d.d., Novo mesto, a nosilac dozvole za stavljanje u promet ovih lijekova na tržište Bosne i Hercegovine je KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo, kao generalni i ekskluzivni zastupnik;

- Na Federalnoj listi lijekova nalaze se ukupno 162 lijeka, čiji je proizvođač KRKA, d.d., Novo mesto, a nosilac odobrenja za stavljanje u promet lijekova je KRKA FARMA d.o.o.;

- Vlada je do sada primjenjivala sljedeće Odluke o listi lijekova: Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije), objavljena u Narodnim novinama HBŽ, broj 5/2014, Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije), objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj: 4/2015, Odluku o izmjeni i dopuni Odluke - Pozitivna lista lijekova HBŽ, objavljena u Narodnim novinama HBŽ br. 3/2016, 6/2016, 13/2017, 3/2018, 2/2019, 3/2019, 5/2019 i 3/2019 i Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije), objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj: 4/2020;

- Tokom primjene svih gore navednih odluka, privredni subjekt KRKA FARMA d.o.o. kao nosilac dozvole za stavljanje u promet lijekova proizvođača KRKA d.d., aplicirao je za uvrštavanje i za dopune na Pozitivne liste HBŽ;

- Tokom primjene navednih odluka, broj lijekova KRKA d.d. se postupno povećavao, tako da kada je usvojena Pozitivna lista lijekova, objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj: 4/2020, na Pozitivnoj listi lijekova za 2020. godinu, nalazilo se ukupno 176 lijekova KRKA d.d.;

- Novom Odlukom o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21 (Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu), objavljenom u Narodnim novinama HBŽ broj: 04/2021, bez ikavog razloga i objašnjenjenja većina lijekova, koji su bili na Pozitivnoj listi lijekova iz 2020. godine, je izbačena;

- Na Pozitivnoj listi lijekova za 2020. godinu je bilo registrovano ukupno 176 lijekova KRKA d.d., dok su na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu ostala samo 47 lijeka KRKA d.d., odnosno sa Pozitivne liste Hercegbosanske županije iz 2021. godine isključeno je ukupno 129 lijekova KRKA d.d.;

- Procentualno izraženo, prisustvo lijekova KRKA, d.d., na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu, smanjeno je za oko 73,00%;

- Prilikom predlaganja, donošenja i usvajnja Odluke kojom se utvrđuje lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu), nisu poštovane zakonske procedure i propisani uslovi;

- Ministar zdravstva nije poštovao odredbe članova 21.,23.,24. i 25. Pravilnika o bližim kriterijima jer je prije podnošenja prijedloga Vladi na usvajanje nove Pozitivne liste lijekova za 2021.godinu bio obavezan: da objavi Javni poziv svim proizvođačima lijekova za podnošenje zahtjeva za stavljanje lijekova na listu lijekova, da sve zahtjeve proizvođača lijekova ili nosioca odobrenja za stavljanje u promet dostavi Komisiji za lijekove i da je na osnovu prijedloga Komisije za lijekove nadležno Ministarstvo zdravstva bilo obavezno dostaviti obavijest svakom podnosiocu zahtjeva da se lijek uvrštava na listu, odnosno obavijest o odbijanju zahtjeva za uvrštavanje lijeka na listu lijekova;

- Obzirom da nije bilo poziva/oglasa za prijavljivanje na Pozitivnu listu lijekova za 2021. godinu, Ministarstvo je moralo da odlučuje na osnovu već postojećih i potpunih zahtjeva KRKA FARMA d.o.o., koje su dostavljene za raniju Pozitivnu listu lijekova i koji su bili prihvaćeni i odobreni za ukupno 176 lijekova;

- Ministar zdravstva je dostavio Vladi prijedlog Pozitivne liste lijekova za 2021. godinu, koji je kreirao protivno propisanoj proceduri, te dao pogrešnu interpretaciju zakonskih propisa i faktički članove Vlade doveo u zabludu;

- Vlada je, na sjednici održanoj dana 22.04.2021. godine, na prijedlog ministra zdravlja, usvojila Odluku broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine, te je članom III iste ograničila broj zaštićenih naziva lijekova;

- U članu III navedene Odluke se pogrešno interpretira i pogrešno primjenjuju zakonski propisi, prilikom čega član III iste glasi: "Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije sačinjena je u skladu s odredbama članka 9. stavka 2. Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12), tako da se ograničava broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno člankom 9. stavkom 3. istog Zakona, kojim je utvrdeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i liijekovi originatora, a zatim po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije, u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13 i 7/19) i u skladu s Zaključkom Vlade Hercegbosanske županije broj: 09-02-26-1/21 od 4.2.2021. godine";

- Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine u članu 9. stav 2. propisuje: ,,Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka suglasno utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi s lista lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti opskrbe lijekovima, uzimajući u obzir povijesne podatke u smislu (ne)redovite opskrbe lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijek; kvaliteta i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; status zaštićenosti naziva lijeka u zdravstvenim sustavima država Europske Unije i sl."

- Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvalitetu i vjerodostojnosti podataka, ili iz razloga sigurnosti snabdijevanja;

- Niti jedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova KRKA d.d. nije postojao, niti je obrazložen, niti danas postoji. Svi lijekovi KRKA d.d. imaju: važeću dozvolu za stavljanje lijeka u promet Agencije za lijekove, pozitivne nalaze o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije; prihvaćene cijene utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka u Federaciji BiH, obezbijeđenu sigurnost snabdijevanja lijekovima uzimajući u obzir historijske podatke u smislu dugogodišnjeg redovnog snabdijevanja lijekovima u Federacij BiH, status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine/BiH, zemljama okruženja, te zdravstvenim sistemima država EU, etičko oglašavanje lijekova koje se obavlja u skladu sa Državnim zakonom i propisom donijetim na osnovu tog zakona, te nije postojao ni jedan zakonski razlog da se ograniči broj lijekova KRKA d.d;

- Vlada je prilikom usvajanja Odluke broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine, kojom je članom III ograničila broj zaštićenih naziva lijekova, pogrešno primijenila Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, koji u članku 9. stavak 3. propisuje: ,,S ciljem podržavanja razvitka domaće farmaceutske industrije, na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, obvezatno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka, i to pored lijekova orginatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije". Stavom trećim jeste predviđeno uvrštavanje lijekova domaće industrije, ali pored lijekova inozemne farmaceutske industrije;

- Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, niti Pravilnik o bližim kriterijma ne predviđaju i ne propisuju ograničenje broja lijekova po osnovu porijekla proizvođača (da li je domaći ili strani);

- Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/11) definira: "Podržati razvoj domaće proizvodnje u smislu pripreme istih za konkurenciju na međunarodnom nivou u pogledu kvaliteta ...", a ne radi privilegovanog statusa u prodaji lijekova na domaćem tržištu.

- Ne postoji pravni propis koji omogućava Vladi da na Pozitivnu listu lijekova za 2021. godinu, proizvoljno bez provednog konkursa i ocjene komisije za lijekove ograniči broj lijekova KRKA d.d., a koji su 2020. godine ispunjavali sve zakonske uslove i bili na prethodnoj Pozitivnoj listi 2020. godine;

- Ograničenje broja lijekova KRKA d.d. moguće je samo na osnovu objektivnih, stručnih, transparentnih, zakonskih kriterija, te se o tome mora dobiti obrazloženo obavještenje;

- Podnosilac zahtjeva KRKA FARMA d.o.o. je odmah reagirao te je direktor uputio prigovor Ministarstvu zdravstva i Vladi, odnosno direktor KRKA FARMA je dana 14.05.2021. godine uputio prigovor povodom Pozitivne liste za 2021. godinu. U dopisu je obrazloženo: da je svrha usvajanja kantonalnih/županijskih Lista lijekova što bolja dostupnost lijekova pacijentima, što veći izbor mogućnosti liječenja, te da se isključivanjem stranih (generičkih) proizvođača lijekova sa Pozitivne liste lijekova radi na štetu zdravlja stanovništva, krše propisi o zaštiti neometane konkurencije, te da je ograničenje broja lijekova KRKA d.d. učinjeno potpuno netransparentno i proizvoljno;

- Punomoćnik KRKA FARMA je dana 25.05.2021. godine uputio prigovor povodom Pozitivne liste lijekova za 2021. godinu. U dopisu je obrazloženo: da Pozitivna lista HBŽ 2021. godine nije donesena u skladu sa zakonskim normama, da je zbog sličnih odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nekih drugih kantona kod Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine bilo pokrenuto više postupaka u kojima je utvrđena povreda Zakona o konkurenciji, da predlaže da se Pozitivna lista izmjeni;

- Iz naprijed opisanog činjeničnog stanja i povrede zakonskih propisa o načinu i postupku formiranja i odlučivanja o uvrštavnju lijekova na Pozitivne liste kantona smatra se da postoji povreda člana 4. Zakona o konkurenciji, te da Odluka kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21 od dana 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021.godinu) - ("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021), predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona;

- Osnovna svrha Zakona o konkurenciji iz člana 1. jeste zaštita tržišne konkurencije, te je u okviru te osnovne premise jedino moguće tumačiti sve ostale odredbe Zakona;

- Relevantna odredba člana 2. stav (1) Zakona o konkurenciji glasi: (1) Ovaj zakon primjenjuje se na sva pravna i fizička lica koja se posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga učestvuju u prometu roba i usluga i koja mogu svojim djelovanjem sprječavati, ograničavati ili narušavati tržišnu konkurenciju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ili značajnijem dijelu tržišta (u daljnjem tekstu: gospodarski/privredni subjekti), i to na: a) privredna društva, preduzeća i preduzetnike i njihova udruženja bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, b)organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, c) ostala fizička ipravna lica koja neposredno ili posredno, stalno, povremeno ili jednokratno učestvuju na tržištu, bez obzira na pravni status, na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su udruženja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nosioci prava intelektualne svojine;

- Jasno je propisano da se Zakon o konkurenciji primjenjuje na sva pravna i fizička lica bez obzira na staus, oragnizacioni oblik, pravni položaj, funkciju i slično. Dakle, Zakon o konkurenciji pod gospodarske/privredne subjekte obuhvata ne samo privredna društva, nego i organe državne uprave, zatim fizička lica, udruženja, ustanove, zadruge, itd;

- Sljedeći uslov za primjenu Zakona konkurenciji je da se ti gospodarski/privredni subjekti posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom i koja mogu svojim djelovanjem sprječavati ili narušavati tržišnu konkurenciju;

- Decidno je određeno članom 2. tačka b) da se Zakon primjenjuje na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište;

- Odredba člana 2. Zakona o konkurenciji je eksplicitna i obavezujuća te slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, bez obzira na njihov pravni status, osnivače (grad, općina, kanton, entitet ili država), a koji svojim djelovaniem utiču na tržište, te tako sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju u Bosni i Hercegovini (odnosno na relevantnom tržištu), potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji;

- Iz gore navednog činjeničnog stanja jasno proizilazi da je Vlada, donošenjem Pozitivne liste lijekova za 2021. godinu, utjecala na ravnopravno učešće KRKA d.d na relevantnom tržištu jer: od ukupno 176 lijekova KRKA d.d. koji su se nalazili na prethodnoj Pozitivnoj listi lijekova do aprila ove godine, 93 lijeka su isključena, te je na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu ostalo samo 47 lijekova, procentualno izraženo prisustvo lijekova KRKA, d.d. na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu smanjeno je za oko 73,00 % i Vlada HBŽ je, protivno zakonskim propisima, ograničila broj lijekova KRKA d.d.;

- Članom 4. stav (1) Zakona o konkurenciji propisano je da su zabranjeni sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajednička djelovanja i prešutni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu. Član 4. Zakona jasno propisuje da su zabranjeni su sporazumi, i odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu. Dakle nije potrebno nikakvo sporazumijevanje niti ugovaranje niti učešće dva ili više subjekata da bi postojao "sporazum". Zakon jasno propisuje da to može biti i jednostrana odluka ili drugi akt jednog subjekta;

- Član 4. Zakona o konkurenciji koristi termin "privredni subjekt". Privredni subjekt ne znači paralelu sa terminom privredno društvo. Tumačenje termina iz člana 4. Zakona o konkurenciji mora se dovesti u vezu sa odredbom člana 2. Zakona o konkurenciji, koja propisuje da se Zakon primjenjuje na sva pravna i fizička lica, te da termin gospodarski/privredni subjekti obuhvata ne samo privredna društva, nego i organe državne uprave, zatim fizička lica, udruženja ustanove zadruge, itd;

- Član 2. tačka b) eksplicite obuhvata i organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, odnosno nije bitno da li se konkretno Vlada Hercegbosasnke županije bavi posredno ili neposredno proizvodnjom ili prodajom, nego je bitno da svojim djelovanjem utječe na tržište;

- Članom 4. stav (1) tačka b) Zakona, propisano je da se zabranjeni sporazumi posebno odnose na: a) direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova i b) ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja;

- Da postoji specifično tržište lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje HBŽ. Svi prodati lijekovi na ovom tržištu se plaćaju od strane Fonda za zdravstveno osiguranje. Posebna karakteristika ovog tržišta je da direktni korisnici (pacijenti) robu ne plaćaju (ili plaćaju minimalnu participaciju), što znači da ovo tržište privlači veliki broj korisnika, jer robu dobijaju uglavnom bez naknade;

- KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d. kao privredni subjekti do sada su na tom mjerodavnom tržištu lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje HBŽ učestvovali sa 176 lijekova;

- Iz zvaničnog izvještaja Zavoda zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj: 01-37-14-1419/21 od 29.06.2021.godine, se vidi da je na teritoriji Hercegbosanske županije na teret ZO HBŽ izdato - prodato u 2020. godini ukupno 59.725 lijekova, čiji je proizvođač KRKA, tovarna zdravil, d.d., Novo Mesto;

- Donošenjem sporne Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna liste lijekova za 2021.godinu) KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d. su ograničeni da na relevantnom tržištu mogu učestvovati samo sa 47 lijekova, mada svi njihovi lijekovi ispunjavaju zakonske uslove;

- Vlada je aktivni učesnik na relevantnom tržištu lijekova, jer je ista administrativnim mjerama nametnula ograničenje KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d. pristupu ovom tržištu. Privredna aktivnost nije samo izravna prodaja ili kupovina nego i djelovanje kojim se utiče na tržište, te sprječava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju;

- Vlada je Podnosiocima zahtjeva, koji imaju proizvode istih karakteristika, sa istom cijenom, koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim, ograničila pristup relevantnom tržištu pod jednakim uslovima, te je usvajanjem sporne Odluke, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine i Pozitivne liste lijekova za 2021. godinu, sa stanovišta prava konkurencije kao i prava međunarodne trgovine, Podnosiocima zahtjeva administrativnim mjerama ograničila mogućnost dostupa do tržišta, odnosno onemogućeno im je da uopće uđu u tržišnu utakmicu;

- Da je predmetnom Odlukom – Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu, Vlada pogrešno primijenila zakonske propise u cilju ograničenja broja lijekova na Pozitivnoj listi za 2021. godinu;

- Da lijekovi, proizvodnja lijekova, snabdijevanje lijekovima, registracija lijekova, stavljanje u promet itd je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine – Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/2008);

- Da Politika lijekova i medicinskih sredstava u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 55/11) propisuje: "Podržati razvoj domaće proizvodnje u smislu pripreme istih za konkurenciju na međunarodnom nivou u pogledu kvaliteta..."; Dakle domaći proizvođači lijekova se mogu podržavati samo radi osposobljavanja za konkurentsko djelovanje nameđunarodnom nivou, a ne radi privilegiranog statusa u prodaji lijekova i izbjegavanje konkurencije u Kantonu;

- Ustavom HBŽ nije predviđeno da je u nadležnosti kantona zaštita proizvođača lijekova na nivou Bosne i Hercegovine, dakle donošenjem Odluke o listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava ZZO HBŽ, Vlada je prekoračila ovlasti o nadležnostima iz Ustava HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 3/96);

- Vlada je prilikom usvajanja Odluke o listi lijekova 2021 proizvoljno bez ikavog zakonskog osnova isklučila je ukupno 129 lijekova (ograničila broj lijekova) KRKA d.d., a koji su se ranije nalazili na Pozitivnoj listi 2020. godine;

- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 2. propisuje da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvalitetu i vjerodostojnosti podataka, ili iz razloga sigurnosti snabdijevanja;

- Ni jedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova nije postojao za lijekove KRKA d.d., niti danas postoji;

- Svih 129 lijekova KRKA d.d. koji su isključeni sa Pozitivne liste 2021 imaju: važeću dozvolu za stavljanje lijeka u promet Agencije za lijekove, pozitivne nalaze o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije, prihvaćene cijene utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka u Federaciji BiH; obezbjeđenu sigurnost snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu dugogodišnjeg redovnog snabdijevanja lijekovima u Federacij BiH, status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenom sistemu Federacije BiH/BiH, zemljama okruženja, te zdravstvenim sistemima država EU, etičko oglašavanje lijekova koje se obavlja u skladu sa Državnim zakonom i propisom donesenim na osnovu tog zakona.

- Dakle nije postojao ni jedan zakonski razlog da se ograniči broj lijekova KRKA d.d. da se isključi 129 lijekova i ostavi samo 47 lijekova;

- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 3 propisuje: "S ciljem podržavanja razvitka domaće farmaceutske industrije, na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovoga člana, i to pored lijekova orginatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije." Stavom trećim jeste predviđeno uvrštavanje lijekova domaće industrije, ali pored lijekova inozemne farmaceutske industrije;

- Dakle, Zakon o lijekovima, niti Pravilnik o bližim kriterijma ne predviđa i ne propisuje ograničenje broja lijekova po osnovu porijekla proizvođača ( da li je domaći ili strani);

- Podnosilac zahtjeva KRKA FARMA d.o.o. je odmah reagovao te je direktor uputio prigovor Ministarstvu zdravstva i Vladi;

- Zakon o lijekovima BiH i Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini jedino se u provodi u entitetu Republika Srpska;

- U Republici Srpskoj je na snazi i primjenjuje se Odluka o usvajanju liste lijekova koji se izdaju na recept na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja RS ("Službeni glasnik RS", br. 73/2020) kojom je propisano da Lista lijekova Republike Srpske sadrži sljedeće podatke o lijeku : 1) ATC - anatomsko-terapijsko-hemijsku klasifikaciju, 2) TNN- internacionalno nezaštićeno ime lijeka - Generički naziv lijeka; 3) farmaceutski oblik lijeka, 4) dozu-jačinu lijeka, 5) medicinsku indikaciju. Dakle na Listi lijekova RS ne postoji ni ime proizvođača lijeka niti komercijani naziv lijeka;

- Dalje je propisano da se Lista lijekova Republike Srpske automatski dopunjava novoregistrovanim lijekovima (svakog proizvođača), koji od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH dobiju dozvolu za stavljanje u promet, za lijekove, čiji INN, oblik i doza su već na Listi;

- Nasuprot tome u Federaciji BiH uvrštavanje na Listu lijekova koji se izdaju na teret ZZO prepušteno je u nadležnost kantonima;

- U Fedraciji BiH postoji dugogodišnja politika ograničavanja konkurencije na tržištu lijekova koji se izdaju nateret ZZO;

- Vlada Kantona Sarajevo Odlukom o listi lijekova ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 02/08) je propisala da će se svaka tri mjeseca vršiti zamjena lijekova inostranog proizvođača koji se nalaze na Listi lijekova sa lijekom domaćeg proizvodača identičnog generičnog sastava;

- Odlukom o listi esencijalnih lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11) određeno da se "mogu uvrstiti maksimalno 5 (pet) zaštićenih naziva lijeka uključujući obavezno i lijekove domaće farmaceutske industrije"...;

- Vlada Tuzlanskog kantona Odlukom o Pozitivnoj listi lijekova broj: 02/1-37-003419 od 03.03.2015. godine i 02/1-37-23485/15 od 29.10.2015. godine takođe je na listu lijekova uvrstila gotovo isključivo domaće proizvođače;

- Vlada Kantona Sarajevo Odlukom o listi lijekova 01. jula 2016. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/2016) kojom je bilo propisano da će se na listu obavezno uvrštavaju domaći proizvođači lijekova, te od stranih originatori;

- Za mnoge od navednih odluka Konkurencijsko vijeće је utvrdilo da predstavljaju zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačke a) i b) Zakona o konkurenciji, jer sprečavaju, ograničavaju i narušavaju tržišnu konkurenciju na tržištu;

- Na osnovu svega naprijed navedenog, Podnosioci zahtjeva predlažu Konkurencijskom vijeću da donese rješenje kojim se utvrđuje se da Vlada Odlukom o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, bгој: 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021.godinu)-("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021), sprječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju na tržištu uvrštavanja lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanke županije, ograničavanjem i kontrolom tržišta, što predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tač. (a) i (b) Zakona o konkurenciji, odnosno da Konkurencijsko vijeće donese rješenje kojim određuje da je Odluka o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01- 02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu)-("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021) ništavna u smislu u smislu člana 4. stav (2) Zakona i kojim nalaže Vladi HBŽ da ubuduće omogući da lijekovi privrednog subjekta KRKA, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto, Smarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija budu uvršteni na Pozitivnu listu lijekova Hercegbosasnke županije pod jednakim uslovima kao i svim ostalim učesnicima na relevantnom tržištu koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanke županije, te da se naloži Vladi HBŽ da nadoknadi troškove postupka Podnosiocima zahtjeva;

- Nadalje, podnesenim Zahtjevom, u smislu odredbe člana 40. stav (2) Zakona o konkurenciji, predlaže se određivanje privremene mjere, iz sljedećih razloga: nesporno je da će primjena sporne Odluke, broj: 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine Vlade, svakako dovesti do direktnog štetnog utjecaja na KRKA, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto i KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo, koji nisu uvršteni na Listu lijekova koji se izdaju na teret Zdravstvenog osiguranja kantona, iako za to ispunjavaju sve zakonske uslove, nije postojao ni jedan od zakonski propisanih uslova za ograničavanje broja lijekova Podnosioca zahtjeva na Pozitivnu listu lijekova HBŽ za 2021. godinu; KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo ima važeće dozvole za stavljanje lijekova u promet, svih 176 lijekova koji su bili uvršteni na Pozitivnu listu lijekova HBŽ za 2020. godinu, svi navedni lijekovi se već nalaze na Federalnoj listi lijekova, a Podnosioci zahtjeva su prihvatili da je cijena tih lijekova ista kao i za sve ostale učesnike na Pozitivnoj listi; podnosioci zahtjeva nisu prestali sa proizvodnjom tih lijekova, te su vršili snabdijevanje tržišta tim lijekovima kontinuirano dugi niz godina, sve podnesene aplikacije za te lijekove su potpune i ispravno sastavljene i već prihvaćene od ministarstva zdravlja HBŽ; istaknuto je da je većina Krkinih lijekova bila na Pozitivnoj listi već dugi niz godina, i pacijenti koji su koristili terapiju su bili zadovoljni sa kvalitetom, efikasnošću i sigurnošću Krkinih lijekova. Skidanje lijekova sa Pozitivne liste lijekova u praksi faktički znači promjenu terapije za pacijente, koji su dugi niz godina koristili jedan lijek i koji se pokazao kao djelotvoran u liječenju određene vrste bolesti;

- Imajući u vidu izneseno, Podnosioci zahtjeva smatraju opravdanim da Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, u što kraćem roku, pokrene postupak po ovom zahtjevu, te da donese Rješenje o privremenoj mjeri kojim će djelimično suspendovati primjenu Odluke do okončanja postupka, a sve u cilju zaštite i promocije tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini i sprječavanja nastanka štetnih posljedica, kako za pojedine privredne subjekte, za pacijente, tako i za društvenu zajednicu uopće. Privremena mjera se predlaže na način koji neće ni na koji način štetiti potrošačima - pacijentima, te koji neće poremetiti ili ometati snabdjevenost tržišta sa potrebnim lijekovima, odnosno da se da se do okončanja ovog postupka za one lijekove Podnosioca zahtjeva koji su skinuti sa Liste lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HBŽ, primjenjuje prethodno važeća Lista lijekova HBŽ, odnosno da se donese rješenje kojim se djelimično obustavlja primjena Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021.godinu)-("Narodne novine HBŽ", br. 4/2021), na način da se u odnosu na lijekove proizvođača KRKA d.d. Novo mesto, Republika Slovenija i nosioca dozvole za stavljanje u promet KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo, primjenjuje Odluka o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ broj: 01-02-64-1/20 (Pozitivna lista lijekova za 2020. godinu), objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj: 4/2020, do okončanja ovog postupka.

Na osnovu naprijed navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da povrede Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, nije moguće utvrditi bez provedbe postupka, te je u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, na 96. (devedesetšestoj) sjednici održanoj dana 22.11.2021. godine, donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj: UP-02-26-3-025-9/21 (u daljem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja postojanja zabranjenih konkurencijskih djelovanja u smislu člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona.

Konkurencijsko vijeće je dana 22.11.2021 gоdinе, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, dostavilo Zahtjev i Zaključak Vladi aktom broj: UP-02-26-3-025-14/21, kako bi ista dostavila odgovor na navode iz istih.

Vlada je u ostavljenom roku, podneskom broj: UP-02-26-3-025-15/21 od dana 16.12.2021 godine, dostavila odgovor na Zahtjev i Zaključak, u smislu člana 33. stav (3) Zakona, a koji je sačinilo resorno kantonalno Ministarstvo rada, zdravstva i socijalne skrbi i prognanih, i u kojem se u vezi sa pojedinačnim navodima Podnosioca zahtjeva, u bitnom navodi sljedeće:

- Članom 19. stava 1. Zakona o Vladi je propisano da Vlada u ostvarivanju svojih ovlasti između ostalih akata donosi i zaključke;

- Članom 20. stav 4. istog Zakona zaključkom se utvrđuju stavovi od značaja za provođenje politike, uređuju unutarnji odnosi u Vladi i određuju zadaci tijelima kantonalne uprave i službama Vlade;

- Vlada svojim Zaključkom broj: 01-02-26-1/21 od 04.02.2021. godine obavezala je Komisiju za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova, kao i Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih, da s ciljem podržavanja razvoja domaće industrije, a osnovom Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12) izradi prijedlog Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje (Pozitivna lista lijekova) tom prilikom, u skladu sa odredbama člana 9. stava 2. Zakona, na listi ograniči broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno članom 9. stavom 3. istog Zakona, kojim je utvrđeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i lijekovi originatora, a zatim, po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije;

- Navedeno podrazumijeva primjenu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08) i Zakon o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12), kao i propisa donijeti na osnovu ovih zakona;

- Parlamentarna skupština je u 2008. godini donijela Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08)-(u daljem tekstu: Državni zakon o lijekovima) kojim je osnovana Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljem tekstu: Agencija) kao regulatorno tijelo na razini BiH iz oblasti farmaceutike;

- Jedna od važniji funkcija Agencije je priprema Esencijalne liste lijekova BiH, koja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti još uvijek nisu utvrđeni od strane Vijeća ministara BiH, a u smislu Državnog zakona o lijekovima. Naime, u skladu sa Zakonom, Vijeće ministara BiH, najmanje svake dvije godine, na prijedlog Stručnog vijeća Agencije, a uz prethodno pribavljenu saglasnost entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta, utvrđuje Esencijalnu listu lijekova u BiH. Ista predstavlja minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Kada Esencijalna lista lijekova BiH bude donijeta, obavezan je istu implementirati u federalne liste lijekova, a u skladu sa federalnim propisima o lijekovima;

- Iz izloženog slijedi da se Esencijalna lista lijekova u BiH donosi na državnom nivou, a sredstva za njeno implementiranje osiguravaju na entitetskom nivou, a u Federaciji BiH i na kantonalnom nivou;

- U skladu sa članom 6. federalnog Zakona o lijekovima predviđeno je da se cijene lijekova na Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBIH usklade sa maksimalnim državnim cijenama lijekova;

- Obaveza kantona je da cijene lijekova na kantonalnim pozitivnim listama usklade s novoobjavljenim federalnim cijenama. U skladu s tačkom II Odluke, cijene lijekova sa Federalne esencijalne liste, uskladene s maksimalnim državnim cijenama, automatski su obavezujuće i za lijekove na pozitivnim listama lijekova kantona;

- Parlament Federacije BiH je u 2012. godini, s ciljem usklađivanja tadašnjeg federalnog Zakona o lijekovima odnosno realizacije zakonske obaveze koja proističe iz člana 141. Državnog zakona o lijekovima, donio Zakon o lijekovima (u daljem tekstu: Federalni zakon o lijekovima), koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 109/12;

- U skladu sa odredbama člana 5. stava 2. citiranog Zakona, federalni ministar zdravstva je donio Pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, a koji je osnov za kreiranje listi lijekova u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19). Revizija listi lijekova, u skladu sa članom 17. Pravilnika, obavlja se jednom godišnje, i to se, prvo, obavi revizija federalne liste lijekova, a nakon objavljenih federalnih listi lijekova, kantonalna ministarstva zdravstva obavljaju postupak sačinjavanja i predlaganja novih kantonalnih listi u skladu sa federalnim zakonom o lijekovima i citiranim pravilnikom;

- Članom 5. Zakona o lijekovima utvrđena je obaveza Vlade Federacije BiH da, na prijedlog federalnog ministra zdravstva, donosi Listu lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i Listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine, uz primjenu naprijed navedenog Pravilnika;

- Cijene lijekova utvrđene na Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu biti više od maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u BiH, te se redovno usaglašavaju sa maksimalnim veleprodajnim cijenama lijekova u BiH, a u skladu sa članom 6. Zakona o lijekovima, kao i odredbama ovog pravilnika. Cijene lijekova utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH obavezujuće su i za pozitivne liste lijekova kantona;

- Članom 8. Zakona je utvrđeno da Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (Pozitivna lista lijekova), kao i bolničku listu lijekova kantona donosi Vlada kantona na prijedlog ministra zdravstva. Lijekovi sa Federalne liste lijekova obavezno ulaze u sastav kantonalnih listi lijekova. Nije dozvoljeno proširivanje kantonalnih listi lijekova ukoliko kanton nije u mogućnosti potpuno pokriti troškove finansiranja svih lijekova sa Federalne liste lijekova;

- Članom 9. Zakona utvrđeno je da se na kantonalne liste lijekova mogu uvrstiti samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uslove propisane Državnim zakonom o lijekovima i propisima donesenim na osnovu tog Zakona. Istim članom je predviđena mogućnost ograničenja broja zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju propisane uslove, a prema iskustvu u terapijskoj primjeni, sigurnosti u snabdijevanju i sl. S ciljem podržavanja razvoja domaće industrije Zakonom je utvrđeno obavezno uvrštavanje lijekova domaće industrije na kantonalne liste, uz uslov da ispunjavaju uslove propisane Zakonom (registracija, nalaz prve serije nakon registracije, i sl);

- Pravilnikom je utvrdeno da se Federalna lista lijekova sačinjava prema generičkim nazivima lijekova i da obavezno sadrži cijene lijekova. Pozitivne liste lijekova kantona pored podataka koji su sadržani u federalnoj listi obavezno sadrže i sljedeće podatke: zaštićeni naziv lijeka, naziv proizvodača lijeka i procentualno sudjelovanje ZZO u cijeni lijeka;

- Članom 11. Pravilnika predviđeno je da se kod ograničavanja broja zaštićenih naziva lijekova na kantonalnim listama lijekova prilikom uvrštavanja zaštićenih naziva imaju primjenjivati, pored kriterija iz člana 9. ovog Pravilnika, i kriteriji utvrđeni članom 9. stavom 2. Federalnog zakona, kao i redoslijed proizvođača lijekova odnosno nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet utvrden u članu 9. stavu 3. istog Zakona. Ovo podrazumijeva da se s ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obvezno uvrštavaju lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uslove iz stava 1. istog člana, zatim lijekovi orginatora, a nakon toga po potrebi i lijekovi inozemne farmaceutske industrije;

- Članom 17. Pravilnika je utvrđeno da se revizija listi lijekova u FBiH obavlja jednom godišnje, tako što federalno ministarstvo zdravstva sačinjava i predlaže liste lijekova iz svoje nadležnosti, kao i cijene lijekova u postupku pregovaranja sa proizvođačima lijekova, a nakon objavljivanja federalne liste lijekova i njenog stupanja na snagu, kantonalna ministarstva, u roku koji je predviđen Odlukom, sačinjavaju i predlažu kantonalne liste lijekova u skladu s federalnim zakonom i Pravilnikom;

- Članom 8. Federalnog zakona o lijekovima utvrđena je obaveza da federalna lista lijekova bude inkorporirana u pozitivnu listu lijekova kantona i bolničku listu lijekova kantona. Prilikom implementacije člana 8. Federalnog zakona o iijekovima, kantoni moraju primijeniti sve parametre koji su navedeni u Federalnoj listi lijekova, što se svakako odnosi i na veleprodajnu cijenu lijekova;

- U Pozitivnoj listi lijekova revizija od 9.4.2020. godine - Pozitivna lista lijekova sadrži 270 INN-ova, (brojano analogno numeraciji važeće Federalne liste lijekova), od čega: 180 sa A liste Federalne liste lijekova, 56 sa B, 2 sa liste preporučenog sadržaja prioritetnih programa i 32 neesencijalnih lijekova (nisu dio Federalne liste lijekova). Za 21 INN sa Liste nema ponude od strane proizvođača (3 sa A liste, 6 sa B liste i 12 neesencijalnih);

- U odnosu na važeću A Federalnu listu lijekova (185 INN-ova) nedostaje 5 INN-ova, dok su istovremeno na listu uvršteni lijekovi sa B Federalne liste, liste preporučenog sadržaja i lijekovi koji nisu dio Federalne liste lijekova tj. neesencijalni lijekovi;

- Ukupan broj zaštićenih naziva, oblika i jačina i pakovanja je 1,506;

- U 2019. godini propisivano je 170 lijekova sa A liste, uz postotak učešća: 100%- 98; 75%-8; 50%-63; 25%-l.

- U 2019. godini propisivano je 47 lijekova sa B liste, uz postotak učešća: 100%- 19; 50%-20; 30%-4; 25%-3; 20%-l.

- U 2019. godini propisivano je 12 neesencijalnih lijekova, uz postotak učešća: 100%-4; 50%-8.

- U 2019. godini propisivan je 1 lijek sa liste preporučenog sadržaja, uz postotak učešća od 100%.

- Potrošnja za lijekove sa pozitivne liste u 2019. je ukupno iznosila (..) KM sa PDV-om, od čega je ZZO finansirao iznos od (..) KM, a pacijenti (..) KM. Za lijekove sa A federalne liste pacijenti su izdvojili (..) KM sa PDV-om, dok je istovremeno ZZO za lijekova sa B fed. liste izdvojio (..) sa PDV-om, za lijekove sa liste preporučenog sadržaja (..) sa PDV-om i za neesencijalne lijekove (..) sa PDV-om. Potrošnja lijekova u 2019. godini prikazana je u dostavljenim tabelama.

- Članom 9. Zakona o lijekovima FBiH predviđena je mogućnost ograničenja broja zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju propisane uslove, a prema iskustvu u terapijskoj primjeni, sigurnosti u snabdijevanju itd. S ciljem podržavanja razvoja domaće industrije, Zakonom je utvrđeno obavezno uvrštavanje lijekova domaće industrije na kantonalne liste, uz ispunjavanje zakonskih uslova;

- U zemljama Evropske Unije je praksa da se kroz različite vidove podrške daje poticaj domicilnoj generičkoj industriji. Takva praksa je bila prepoznata i uspješno implementirana u nekim kantonima. Pozicioniranje domaće proizvodnje i davanje adekvatnog mjesta na tržištu domaćim proizvodima donosi niz benefita široj društvenoj zajednici, pri tome uvijek stavljajući u prvi plan interes pacijenata i nikada ne dovodeći u pitanje vrhunski kvaliteta i djelotvornost generičkih lijekova koje proizvodimo;

- S druge strane, ničim opravdano pogodovanje daljnjem povećanju uvoza lijekova kakvo imamo sada, znači još veći izvoz finansijskih sredstava iz BiH, a time i niz indirektnih posljedica izvan zdravstvenog sistema. Strane generičke kompanije putem svojih predstavništava posluju isključivo komercijalno, zapošljavaju minimalan broj zaposlenika, dok sav ostvareni prihod povlače u svoje matične zemlje i time doprinose rastu ekonomija tih zemalja. Za razliku od njih, domaći proizvođači kontinuirano ulažu u razvoj, investicije i zapošljavanje, uz snažnu društvenu i socijalnu odgovornost, te aktivan doprinos izgradnji održivog zdravstvenog sistema.

- Prema službenom Izvještaju o prometu lijekova u BiH za 2018. godinu, koji godišnje sačinjava Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH i publicira svakog juna tekuće godine za prethodnu godinu, ukupno tržište lijekova u BiH iznosilo je (..) miliona KM, od čega se na promet pet domaćih proizvođača odnosi (..), a na uvoz lijekova stranih proizvođača (..)%.

- Prema službeno dostupnim podacima veleprometnika koji su objedinjeni u IMS izvještaju za 2018. godinu (IQVIA- IMS Health and Quintiles) ukupno tržište lijekova u BiH u 2018. godini (izvor: IMS 2018) je iznosilo cca (..) po proizvođačkim cijenama (u maloprodaji cca 1 milijarda KM), od čega: FBiH (..), BD (..) KM (2%).

- Finansijski udio domaćih i ino proizvođača lijekova u BiH/FBiH za 2018. godinu prema IMS izvještaju (IQVIA- IMS Health and Quintiles) iznosi 20:80%, odnosno 17:83%, odnosno iz izvještaja je vidljivo da se od ukupnog prometa lijekovima u BiH, 20% odnosi na lijekove domaće industrije, dok inozemna farmaceutska industrija pokriva 80% ukupnog prometa lijekovima u BiH, a kada je u pitanju tržište lijekovima u Federaciji BiH situacija je još više nepovoljna za domaću industriju. Odnos je sljedeći: 17% prometuje domaća, a 83% inozemna industrija;

- Uporedbe radi, u nastavku navodimo podatke iz Hrvatske i Slovenije kada je u pitanju promet generičkih lijekova. Ukupno tržište generičkih lijekova u Hrvatskoj u 2018. g (izvor: IMS 2018) je iznosilo (..), od čega su gotovo 50% prometovala četiri domaća proizvođača lijekova (Pliva, Belupo, JGL, PharmaS). Ukupno tržište generičkih lijekova u Sloveniji u 2018. g (izvor: IMS 2018) je (..) prometovala dva domaća proizvođača lijekova (Krka, Lek);

- Pred Konkurencijskim vijećem su tokom 2017. godine okončana dva postupka koja su pokrenuta na zahtjev kompanije "Krka Farma d.o.o. Sarajevo" i "Krka d.d. Novo Mesto, Slovenija" kao i "Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH" a protiv Odluke o listi lijekova koju je donijela Vlada KS ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/16);

- Konkurencijsko vijeće je tokom 2017. godine odbilo oba zahtjeva protiv Odluke o listi lijekova koju je donijela Vlada KS kao neosnovana, te naložilo podnosiocima zahtjeva da pokriju cjelokupne troškove postupka (obrazloženo na strani 29. i 30. priloženog Rješenja br. 01-26-3-027-50-11/16, od 30.05.2017. godine i str. 22. 23. i 24. Rješenja br. 02-37-36079-3/16 od 12.06.2017. godine - Rješenja dostupna na zvaničnoj web stranici Konkurencijskog vijeća BiH www. bihkonk.gov.ba/);

- Nakon što nisu uspjeli u namjeri da ospore Odluku o listi lijekova Vlade KS, predstavnici inostranih generičkih proizvođača lijekova, ovaj put preko "Novartis BA d.o.o. Sarajevo" u svojstvu predstavnika "Lek d.d. Ljubljana" (koja je inače i članica "Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH") su pred Konkurencijskim vijećem pokušali osporiti član 11. federalnog Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova" ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13)., podnošenjem zahtjeva Konkurencijskom vijeću da utvrdi član 11. spomenutog pravilnika predstavlja zabranjeni sporazum iz člana 4. Zakona o konkurenciji;

- I ovaj postupak pred Konkurencijskim vijećem je okončan krajem 2018. godine na način da je Konkurencijsko vijeće BiH donijelo rješenje kojim je odbilo zahtjev privrednog subjekta "Novartis BA d.o.o. Sarajevo" podnesen protiv Federalnog ministarstva zdravstva, kao neosnovan. (Rješenje dostupno na zvaničnoj web stranici Konkurencijskog vijeća www. bihkonk.gov.ba/);

- Konkurencijsko vijeće je navedena Rješenja donijelo na osnovu važeće zakonske regulative, odnosno odredbi relevantnog "Zakona o lijekovima" ("Službene novine Federacije BiH", br. 109/12) kojim je jasno utvrdena nadležnost Vlade FBiH, te Vlada kantona, da donose liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava ZZO. Isti zakon je članom 9. stavom 2. ovlastio kantonalne Vlade da mogu ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova i nametnuo obavezu da se na kantonalne liste lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaćih proizvođača (član 9. stav 3.).

- U nastavku radi boljeg razumijevanja ove problematike dajemo pojašnjenje pojedinih odredbi Zakona o konkurenciji i pregled prakse Evropske komisije i Evropskog suda pravde iz oblasti zaštite tržišne konkurencije;

- Članom 2. Zakona o konkurenciji je propisano na koga se sve zakon primjenjuje i nesporno je da je ranija praksa Konkurencijskog vijeća u nekoliko slučajeva obuhvaćala i organe izvršne vlasti;

- Zakon o konkurenciji u članu 2. definiše na koga se sve primjenjuje Zakon o konkurenciji, koristeći pojam "privredni subjekt" i taksativno nabraja koji sve subjekti potpadaju pod taj pojam, te uključuje i organe državne uprave i lokalne samouprave. Pravila i praksa EU imaju drugačiji pristup. Koristi se pojam preduzetnik ("undertaking"), koji nije definisan Sporazumom o funkcionisanju EU (TFEU) kao što je slučaj sa pojmom "privredni subjekt" u Zakonu o konkurenciji, ali svoje značenje je dobio kroz sudsku praksu u vidu vrlo široke definicije koja podrazumijeva da pojam preduzetnik "obuhvata svaki subjekt angažiran u nekoj ekonomskoj aktivnosti, bez obzira od njegov pravni status i način finansiranja";

- Subjekti angažovani u ekonomskim aktivnostima moraju poštovati principe konkurencije, dok subjekti koji obavljaju zadatke u javnom interesu ne potpadaju pod primjenu ovih pravila;

- Prema članu 43. stavu (7) Zakona o konkurenciji, Konkurencijsko vijeće može koristiti sudsku praksu Evropskog suda i odluke Evropske komisije, a prema članu 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Bosne i Hercegovine (koji je stupio na snagu 01.06.2015. godine) nastupila je obaveza da se svaka praksa ocjenjuje "nа osnovu kriterija koji proizlaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici, posebno čl. 81., 82., 86. i 87. Ugovora o EZ i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice";

- Nadalje, kako po hijerarhiji pravnih akata međunarodni sporazumi (a SSP to jeste) imaju veću pravnu snagu od zakona, prilikom ocjene konkretnog slučaja se imaju uzeti u obzir i primijeniti i odredbe SSP, a ne samo odredbe Zakona o konkurenciji BiH;

- Iz navedenog nesumnjivo proizlazi da je za pravilnu primjenu Zakona o konkurenciji neophodno uzeti u obzir i primijeniti i stajališta koja zauzima Evropski sud pravde i Evropska komisija u primjeni propisa koji se odnose na zaštitu konkurencije.;

- Dugogodišnja praksa Evropskog suda i Evropske komisije je da se pravila konkurencije ne primjenjuju u situacijama kada država (vlade) provode svoja suverena ovlaštenja i obavljaju zadatke u javnom interesu, kao što je socijalna funkcija koju obavljaju zdravstveni fondovi i druge organizacije zasnovana isključivo na društvenoj solidarnosti. Na osnovu svega navedenog Konkurencijsko vijeće je zaključilo da izvršavanje javnih zakonom reguliranih ovlasti (kao što je i donošenje listi lijekova) izvan dometa Zakona o konkurenciji i zahtjeve odbilo kao neosnovane. Ovakav stav Konkurencijskog vijeća je potvrđen i nizom presuda Suda Bosne i Hercegovine;

- Vezano za ranije stavove Vijeća, kada je isto primjenjivalo odredbe Zakona o konkurenciji na organe izvršne vlasti i npr. ulazilo u ocjenu da li pravilnik predstavlja zabranjeni sporazum, Sud Bosne i Hercegovine je zauzeo potpuno suprotan stav. Tako je npr. Konkurencijsko vijeće rješenjem broj 06-26-3-007-36-11716 od 14.07.2016. godine utvrdilo da Federalno ministarstvo okoliša i turizma Pravilnikom o upravljanu ambalažom i ambalažnim otpadom ograničilo i narušilo tržišnu konkurenciju u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona. U upravnom sporu protiv navedenog rješenja Sud Bosne i Hercegovine je donio presudu broj S1 3 U 022692 16 U od 10.11.2017. godine kojom je poništio rješenje Konkurencijskog vijeće i vratio na ponovno rješavanje;

- Ispitujući zakonitost rješenja, kao osnovno pitanje koje se postavilo pred sud jeste upravo pitanje da li pravilnik, kao akt javne vlasti, dolazi u obim člana 4. Zakona tj. da li može predstavljati Zabranjeni sporazum. U tom smislu Sud BiH zauzima slijedeći stav:"Pravilnik donosi, na osnovu ovlaštenja iz zakona, nadležno ministarstvo, kao segment izvršne vlasti. Imajući u vidu način osnivanja ministarstva, njegovu prirodu, ciljeve i osnovu nastanka, radi se o organu državne vlasti koji donošenjem predmetnog općeg akta vrši vlast koja mu je povjerena. Ministarstvo je, dakle, oblik organiziranja i djelovanja javne vlasti i nije privredno poduzeće, pa je predmetni pravilnik, opći akt, donio organ vlasti, u okviru svojih ovlaštenja i na osnovu zakona. Pravilnik je, stoga, po shvaćanju ovog vijeća, opći akt javne vlasti i dio nacionalnog zakonodavstva, koji ne predstavlja produkt dogovora između dva ili više subjekata, upravo iz razloga jer je donesen autoritetom javne vlasti.";

- Koristeći se praksom Evropskog suda pravde Sud BiH dalje zaključuje da "Sve iznesene činjenice, a i praksa Evropskog suda upućuje na zaključak da pravilnik ministarstva ne može po svojoj prirodi imati elemente ugovora, ni biti smatran ugovorom, kao što ni ministarstvo nije preduzeće, odnosno, privredni subjekt, da bi moglo, u konkretnoj situaciji, doći pod opseg člana 4. Zakona o konkurenciji.";

- Također, stav da subjekti angažirani u ekonomskim aktivnostima moraju poštovad principe konkurencije, dok subjekti koji obavljaju zadatke u javnom interesu ne potpadaju pod primjenu ovih pravila, potvrđen je i presudom Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 024742 18 U 2 od 05.04.2018. godine u kojoj je Sud jasno izrazio slijedeće stajalište: "Kada se javna ustanova ili organi vlasti pojave na tržištu, da bi se moglo cijeniti da li njihovo postupanje može doći pod opseg člana 4. Zakona o konkurenciji, neophodno je, prvenstveno, ispitati da li se radi o izvršavanju javnog ovlaštenja, ili o postupanju koje može imati samo privredni subjekt.";

- Imajući u vidu stavove Konkurencijskog vijeća i Suda Bosne i Hercegovine iznesene u citiranim odlukama, koji su potpuno usaglašeni sa praksom Evropske komisije i Evropskog suda pravde, neočekivane su i vrlo iznenađujuće presude Suda BiH kojim je isti poništio rješenja Konkurencijskog vijeća kojim je ovo odbilo zahtjeve kompanija "Кгка Farma d.o.o. Sarajevo" i "Кгка d.d. Novo Mesto, Slovenija" kao i "Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH" podnesene protiv Odluke o listi lijekova koju je donijela Vlada KS ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/16). Ovakav pristup Suda BiH, koji je potpuno suprotan stavovima Suda BiH zauzetim u ranijim presudama, na izvjestan način budi sumnju u postojanje aktivnosti lobija inostranih proizvođača lijekova;

- U dosadašnjoj praksi Konkurencijskog vijeća u situacijama kada Sud BiH iz bilo kog razloga poništi rješenje i predmet vrati na ponovno rješavanje, Konkurencijsko vijeće je u svim slučajevima i u ponovljenom postupku donosilo istu meritornu odluku kao i u prethodnom postupku, uz dodatna i/ili adekvatnija obrazloženja istih. Tako je bilo i ovaj put. U ponovljenom postupku koji se vodio na zahtjev Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH protiv Vlade KS, Konkurencijsko vijeće BiH je donijelo istu odluku kao i u prethodnom postupku, odnosno potvrdilo prethodno Rješenje kojim je odbijen zahtjev Udruženja stranih proizvođača lijekova u BiH u korist Vlade KS;

- Isto se dogodilo i u drugom ponovljenom postupku koji se vodio na zahtjev Krka Farma d.o.o. Sarajevo" i "Krka d.d. Novo Mesto, Slovenija protiv Vlade Kantona Sarajevo. Naime, Konkurencijsko vijeće BiH je na sjednici održanoj 23.05.2019. godine donijelo Rješenje kojim se odbija zahtjev Krka Farma d.o.o. Sarajevo" i "Krka d.d. Novo mesto, Slovenija protiv Vlade Kantona Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačke b) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.

- Pravila i praksa institucija EU, u oblasti konkurencijskog prava, već duže vrijeme smatraju da državni organi, odnosno odluke koje donose u okviru svoje nadležnosti, ne mogu biti procesuirani pred Konkurencijskim vijećem, osim kada državni organ učestvuje kao privredni subjekt na tržištu (kupuje ili prodaje robu i usluge).

- Sve one aktivnosti koje određeni subjekt, odnosno "tijelo javne vlasti" obavlja u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, odnosno aktivnosti koje obavlja na osnovu posebnog propisa, u ovom slučaju Zakona o lijekovima FBiH i Pravilnika o bližim kriterijima, ne mogu se primjenjivati propisi o zaštiti tržišne konkurencije, budući da se u konkretnim slučajevima Vlada KS i Federalno ministarstvo zdravstva ne mogu smatrati privrednim subjektom u smislu čl. 2. Zakona.

- Konkurencijsko vijeće ima zakonsku osnovu da obavezno primjeni prava pravila i pravna stanovišta EU, u oblasti konkurencijskog prava. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, postaje obavezno usklađivanje pravila i prakse BiH sa konkurencijskim pravom EU. Ovakav stav je u skladu sa praksom institucija EU, Evropske komisije i Evropskog suda pravde u postupcima, koji su se vodili protiv državnih organa u pojedinim zemljama članicama EU, u vezi sa primjenom konkurencijskog prava. Značajno je napomenuti da je na ovaj način postupao i Sud BiH u činjenično i pravno sličnim slučajevima i tom prilikom zauzeo jasan stav da "Kada se javna ustanova ili tijela vlasti pojave na tržištu, da bi se moglo cijeniti da li njihovo postupanje može doći pod obim člana 4. Zakona o konkurenciji, nužno je, prvenstveno, ispitati radi li se o izvršavanju javne ovlasti ili o postupanju koje može imati samo gospodarski subjekt."

- Imajući u vidu način uspostavljanja vlade, njenu prirodu, ciljeve i osnove nastanka, nesumnjivo je da se radi o organu državne vlasti koji donošenjem predmetne odluke - odnosno liste lijekova, vrši vlast koja mu je povjerena. U tom smislu, Vlada je, dakle, oblik organizovanja i djelovanja javne vlasti i nije privredno društvo, pa je predmetna odluka o listi lijekova, opći akt, odnosno propis koji je donijelo tijelo vlasti, u okviru svojih ovlasti i na osnovu zakona. Takva odluka, predstavlja opći akt javne vlasti, ona je dio nacionalnog zakonodavstva i nijeprodukt dogovora između dva ili više subjekata, upravo iz razloga, jer je donesena autoritetom javne vlasti. Prema tome, donošenje odluke o pozitivnoj listi lijekova očigledno ne predstavlja ekonomsku aktivnost.

- Odredbama člana 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i člana 8. Zakona o lijekovima, utvrđene su nadležnosti vlade kantona u pogledu donošenja liste lijekova, koji se izdaju na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Niti jedan drugi subjekt nema nadležnost za donošenje takve liste, i ne može se zakonito baviti istom aktivnošću, što znači da ne može biti ni potencijalni konkurent u postupku donošenja pozitivne liste lijekova. Naprijed navedene činjenice, ukazuju na osnovanost primjene stajališta relevantnih evropskih institucija koje glasi: "Ukoliko ne postoji mogućnost da privatna tvrtka vrši istu aktivnost, tada nema svrhe primjenjivati pravila konkurencije.".

Konkurencijsko vijeće je naprijed navdeni odgovor dostavilo Podnosiocima zahtjeva, aktom broj: UP-02-26-3-025-16/21 od dana 14.01.2022. godine.

Dana 21.01.2022. godine, Konkurencijsko vijeće je pod brojem: UP-02-26-3-025-17/21 zaprimilo odgovor Podnosilaca zahtjeva na prethodno zaprimljeni odgovor Vlade. U svom izjašnjenju Podnosioci zahtjeva u kratkim crtama navode sljedeće:

- Da Vlada/ministar zdravlja u prvom dijelu Odgovora citira i tumači zakonske odredbe, na nivou BiH, FBiH i kantone iz oblasti lijekova relevantnih za ovaj postupak, ali ne odgovara zašto nije postupao po tim propisma;

- Da sve Zakone, te podzakonske akte koje navode u Odgovoru, Podnosilac je već istakao u svom Zahtjevu, te izdvojio relevantne članove i dao svoje mišljnje o tim odredbama;

- Podnosilac zahtjeva nije niti sporio da je u nadležnosti Kantona da donosi Odluku o Listi lijekova koji sc izdaju na teret sredstava ZZO tog Kantona;

- Prilikom usvajanja Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova HBŽ), nisu pravilno primijenili relevantne propise, te su postupali preko svojih ovlasti;

- Da je na osnovu istih zakonskih odredbi Vlada različito postupala u prethodnim listama i na osnovu istih propisa na koje se poziva donosila Pozitivne liste lijekova na kojima nije ograničavala broj zaštićenih naziva lijekova, niti je ograničavala broj lijekova KRKA d.d.;

- Da je 2014. godine Vlada usvojila Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. U članu III Vlada je odlučila: Pozitivna lista lijekova sastavljena je u skladu s Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi iijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obvezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na listi lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13);

- Da je 2020. godine Vlada usvojila Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 4/2020). Ponovo, u članu III Vlada je odlučila: Pozitivna lista lijekova HBŽ sačinjena je u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13 i /19);

- Da je 2021. godine Vlada usvojila pobijanu Pozitivnu lista lijekova iz 2021., te je u članu III Vlada odlučila: Pozitivna lista lijekova HBŽ sačinjena je u skladu s odredbama člana 9. stava 2. Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12), tako da se ograničava broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno člankom 9. stav 3. istog Zakona, kojim je utvrđeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i lijekovi originatora, a zatim, po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije, u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19) i u skladu s Zaključkom Vlade HBŽ broj: 09-02- 26-1/21 od 4.2.2021. godine;

- Dakle kod usvajanja svih navedenih pozitivnih lista Vlada je navela da odlučuje ,,u skladu sa Pravilnikom";

- U spornoj pobijanoj odluci o Pozitivnoj listi lijekova iz 2021. dodali su da postupaju u skladu sa članom 9. stav 2. Zakona o lijekovima FBiH, te da se ograničava broj zaštićenih naziva lijekova, te se postavlja pitanje kako je moguće da Zakon o lijekovima FBiH ima drugačije kriterije od Pravilnika o bližim kriterijima, s obzirom da je Pravilnik о bližim kriterijima upravo i donijet na osnovu tog Zakona što znači da zakon ne može imati različite kriterije od Pravilnika, te da je Zakon o lijekovima FBiH sa istom odredbom člana 9. je važio u vrijeme usvajanja sve tri nabrojane Pozitivne liste lijekova, odnosno da su kod usvajanja sve tri liste važili su isti zakonski i podzakonski propisi;

- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 2 propisuje da se na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvaliteti i vjerodostojnosti podataka, ili iz razloga sigurnosti snabdijevanja i sl;

- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 3 propisuje: "S ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije, na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovoga člana, i to pored lijekova orginatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije."

- U Zaključku Vlade od 04.02.2021. godine, i u pobijanoj Odluci o Pozitivnoj listi lijekova Vlada suprotno propisanom kriterijima iz člana 9. tumači da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i lijekovi originatora, a zatim, po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije;

- Vlada proizvoljno tumači i primjenjuje Zakon o ljekovima FBiH, jer nije nigdje propisano da se lijekovi strane farmaceutske industrije uvrštavaju samo po potrebi i posebno jer nije postojao ni jedan od navednih zakonskih kriterija da se ograniči broj zaštićenih naziva lijekova KRKA d.d.;

- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 2. propisuje da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija, a niti jedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova nije postojao za lijekove KRKA d.d., niti danas postoji;

- Od ukupno 176 lijekova KRKA d.d. koji su se nalazili na prethodnoj Pozitivnoj listi lijekova koja se primjenjivala do aprila 2021. godine, 93 lijeka su izostavljena, te je na Pozitivnoj listi lijekova 2021 ostalo samo 47 lijekova;

- Sa Pozitivne liste lijekova iz 2021., protivno propisanim zakonskim uslovima izostavljena su ukupno 93 lijeka KRKA d.d., za koje je već postojala potpuna i ispravna dokumentacija KRKA FARMA d.o.o., koja je prihvaćena, i koji lijekovi su bili na Pozitivnoj listi lijekova HBŽ 2020.godine;

- Sva 93 lijeka KRKA d.d., koji su izostavljeni sa Pozitivne liste HBŽ, imaju sve što je propisano: važeću dozvolu, pozitivne nalaze o urađenoj kontroli kvaliteta, prihvaćene cijene, iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka, obezbijeđenu sigurnost snabdijevanja, status zaštićenog naziva lijeka, etičko oglašavanje lijekova;

- Nije postojao ni jedan zakonski razlog da se ograniči broj lijekova KRKA d.d. na način da se sa Pozitivne liste izostave 93 lijeka i ostavi samo 47 lijekova;

- Lijekovi, proizvodnja lijekova, snabdijevanje lijekovima, registracija lijekova, stavljanje u promet, itd. je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Na državnom nivou Politikom lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/11) je propisano da se domaći proizvodači lijekova mogu podržati samo u pogledu njihove pripreme za konkurenciju na medunarodnom nivou, te je to zakonski okvir izvan koga se ne mogu kretati ni entitetski, ni kantonalni zakoni niti vlasti;

- Na osnovu kog zakona ili drugog propisa je Vlada smatrala da je nadležana da štiti proizvođače lijekova iz cijele BiH, zašto bi uopće Vlada štitila proizvođače lijekova iz drugih kantona ili iz Republike Srpske? Koga Vlada zapravo štiti? Domaći proizvođači lijekova su ustvari veoma malo ili nikako domaći. Vlasnici tih "domaćih" proizvođača ili najveći dioničari su strane firme: Hemofarm d.o.o. Banja Luka - osnivač i 100% vlasnik HEMOFARM A.D. Farmaceutsko- hemijska industrija Vršac, Beogradski put bb, Srbija, Bosnalijek d.d. - vlasnici su KBC EURO CREDIT CAPITAL, The Economic and Social Development Fund, FELICERTES COMMERCE AG, AS HOLDING d.o.o; Sberbank BH d.d. Sarajevo, UniCredit Bank d.d. i Raiffeisen BANK d.d, "FARMAVITA" d.o.o. - osnivač i 100% vlasnik BELUPO lijekovi i kozmetika, Hrvatska,

- Ustavom HBŽ nije predviđeno da je u nadležnosti kantona zaštita proizvođača bilo čega, pa ni lijekova na nivou Bosne i Hercegovine, dakle donošenjem Odluke o Pozitivnoj listi lijekova 2021 koji se propisuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HBŽ, Vlada je prekoračila ovlasti o nadležnostima iz člana 41. Ustava HBŽ;

- Ministar zdravlja nije poštovao odredbe članova 21., 23., 24. i 25. Pravilnika o bližim kriterijima jer prije podnošenja prijedloga Vladi na usvajanje nove Pozitivne liste lijekova, nije objavio Javni poziv svim proizvođačima lijekova za podnošenje zahtjeva za stavljanje lijekova na listu lijekova, nije formirao komisiju za lijekove niti je zahtjeve proizvođača lijekova ili nosioca odobrenja za stavljanje u promet dostavio komisiji za lijekove, Ministarstvo zdravstva nije dostavilo obavijest Krka Farma d.o.o. koji se lijek uvrštava na listu, odnosno obavijest o odbijanju zahtjeva za uvrštavanje lijeka na listu lijekova;

- Neosnovano se tvrdi da Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine nije nadležno za preispitivanje odluka Vlade kantona i drugih organa javne vlasti. Prema članu 20. Zakona o konkurenciji, organ nadležan za zaštitu tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini je Konkurencijsko vijeće, a članom 21. propisano je da je Konkurencijsko vijeće samostalno tijelo koje osigurava dosljednu primjenu Zakona, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i ima isključivu nadležnost u odlučivanju o postojanju zabranjenog konkurentskog djelovanja na tržištu. Prema tome Konkurencijsko vijeće jeste nadležno;

- Neosnovani su navodi da se odredbe Zakona o konkurenciji ne mogu primijeniti na Odluku Vlade o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja, jer to predstavlja akt javne vlasti;

- Na osnovu člana 2. stav (1) tačka b) Zakona, primjenjuju se odredbe istog na Vladu kada svojim djelovanjem posredno ili neposredno učestvuje ili utiče na tržište Bosne i Hercegovine;

- Ovo je potvrđeno brojnim odlukama Konkurencijskog vijeća, te posebno Rješenjem broj: 04-26-3-027-38-11/11 od 04.10.2012. godine, Rješenjem broj 04-26-3-027-65-IT/11 od 27.05.2015. godine i Rješenjem broj 02-26-3-014-22-11/15 od 08.03.2016.godine;

- Nesporno je da Vlada pobijanom Odlukom utiče na tržište, jer je odredila ko može biti na Pozitivnoj listi lijekova a ko ne može, administriranjem, a ne na osnovu propisanih zakonskih i stručnih kriterija;

- Odredbe Zakona primjenjuju se i na pobijanu odluku o Pozitivnoj listi lijekova 2021, te su neosnovani navodi da donošenje Pobijane Odluke ne predstavlja ekonomsku aktivnost, te da ne utiče na tržište;

- Nebitna je tvrdnja da Vlada nije nudila te robe lijekova koji se izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja kantona, niti je iz te aktivnosti ostvarivala profit;

- Zakon o konkurenciji termin "gospodarski/privredni subjekt" koristi kao zbirni termin, a ne kao zakonsku definiciju. U članu 2. stav (1) je jasno navedeno da se Zakon primjenjuje na sva pravna i fizička lica;

- Pravno neosnovano se tvrdi da pojam privredni subjekt treba biti ograničen na način da je ispunjen i dodatni uslov; "da se isti posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga, da sudjeluju u prometu roba itd.";

- U članu 2. Zakona navedeno je više postupaka i ponašanja koja potpadaju pod ocjenu zabranjenih konkurentskih djelovanja, međutim ti postupci i radnje nisu propisani kumulativno, nego је alternativno navedeno da se to lice bavi proizvodnjom ili prodajom ili pružanjem usluga ili sudjeluje u prometu roba ili specifično za organe državne uprave da "utječu na tržište";

- Dovoljno je činjenje samo jednog pojedinačnog nedopuštenog konkurentskog djelovanja da bi se mogao primjeniti Zakon o konkurenciji;

- Činjenica je da postoji specifično tržište lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda ZZO. Svi prodati lijekovi na ovom tržištu se plaćaju od strane Fonda ZZO. Bitno je da se privredni subjekti koji se sada nalaze na pozitivnoj Listi lijekova 2021 bave prodajom lijekova, i da su na taj način privilegovani u odnosu na KRKA d.d. čiji se lijekovi ne nalaze na Listi, bez ikakvih stručnih i objektivnih razloga;

- Pobijana Odluka - Pozitivna lista lijekova predstavlja ekonomsku aktivnost, a relevantno tržište predmetnog postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu Listu lijekova koji se izdaju i prodaju na recept;

- Na ovom tržištu cijena lijekova je fiksno određena za sve učesnike na osnovu Odluke o listi lijekova FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/2019 i 56/19), te istom mogu pristupiti samo proizvođači kojima je Vlada "dala odobrenje", odnosno uvrstila ih na Pozitivnu listu lijekova;

- Na ovom tržištu proizvodači se ne mogu nadmetati za poziciju cijenom, već samo kvalitetom proizvoda;

- Na ovom tržištu kupci pacijcnti ne mogu slobodno kupovati robu, nego samo ako imaju ljekarski recept;

- Na ovom tržištu proizvodi su međusobno zamjenjivi, ali o izboru proizvoda odluku ne donosi krajnji potrošač-pacijent, nego neovisna stručna osoba-ljekar, te robu uvijek plaća ZZO;

- Dakle, predmet postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu listu lijekova 2021, koji se izdaju na recept na osnovu subvencije od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja;

- Osnovna bitna karakteristika ovog tržišta je da direktni korisnici (pacijenti) kupljenu robu ne plaćaju (ili plaćaju minimalnu participaciju), što znači da ovo tržište privlači veliki broj "kupaca", jer robu dobijaju besplatno;

- Druga bitna karakteristika ovog tržišta je da robu plaća ZZO, dakle budžetski korisnik, što faktički znači da prodavci imaju garantovanu naplatu;

- Pobijanom Odlukom - Pozitivnom Listom lijekova na specifičan način se nude robe na tržištu lijekova koji se izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja i Vlada u ime ZZO nudi lijekove krajnjim korisnicima - pacijentima koje krajnji korisnici dobijaju na rccept, a čiju cijenu plaća ZZO farmaceutskim kompanijama.

- Vlada je aktivni učesnik na tom tržištu lijekova jer utječe na to tržište nametnjem ograničenja pristupa ovom tržištu. Privredna aktivnost nije samo direktna prodaja ili kupovina od strane "javne vlasti", nego je i djelovanje kojim se onemogućuje pristup tržištu pod jednakim uslovima;

- Bitno je da se Pobijanom odlukom i Listom esencijalnih lijekova direktno djeluje na tržište i tržišnu konkurenciju, jer se njom Podnosiocu zahtjeva (koji ima proizvode istih karakteristika, sa istom cijenom, koje potrošači smatraju međusobno zamjenljivim), onemogućava pristup tržištu, a omogućava samo određenim-izabranim privrednim subjektima;

- Dodatno dostavljamo brojeve službenih glasila za ostale kantone u FBiH, iz koji se vidi da se na pozitivnim Listama lijekova koji se izdaju na teret sredstava kantonalnih Zavoda zdravstvenog osiguranja tim kantonima nalaze lijekovi svih proizvodača (i stranih i domaćih), te da su na sve navedene Liste lijekova uvršteni proizvodi Krka d.d. (Dokazi: Odluka o listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ZZO Zeničko-dobojskog kantona i načinu propisivanja i izdavanja lijekova ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 4/21 i 6/21) od 26.03.2021. godine, Odluka o Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 22/18) od 05.07.2018.godine, Odluke o pozitivnoj listi lijekova Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", br. 14/2019, 1/2020, 3/2020, 11/2020, 12/2020, 13/2020, 2/2021, 10/2021, 13/2021 i 18/2021) od 13.10.2021. godine, Odluka o pozitivnoj listi lijekova Posavskog kantona (Narodne novine broj 1/2020) od 07.02.2020. godine, Odluka o utvrđivanju liste lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ZZO Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 5/2021) od 28.05.2021 godine, Odluci o listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj 1/2018) od 08.01.2018. godine;

- Neosnovani su navodi da je Sud BiH zauzeo stanovište da odluke organa javne vlasti ne potpadaju pod domet Zakona o konkurenciji jer isti odlučuje za svaki predmet pojedinačno, u zavisnosti od okolnosti svakog konkretnog slučaja;

- Sud BiH stoji na stanovištu da se Zakon o konkurenciji primjenjuje i na organe državne uprave i lokalne samouprave: U presudi broj S1 3 U 011496 12 U od 08.04.2015. godine, odlučujući po tužbi Vlade Federacije protiv rješenja Konkurencijskog vijeća broj 04-26-3-027-38-II/11 od 4.10.2012. Sud je odlučio: " Prije svega ovo sudsko Vijeće nalazi neosnovanim prigovor tužbe da je tuženi pogrešno primjenio Zakon o konkurenciji па odluke zakonodavnih organa i izvršnih vlasti u konkretnom slučaju Vlade Federacije iz raloga što se navedene odredbe primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1 tačka b) Zakona o konkurenciji. Slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, a koji svojim djelovanjem sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju u BiH, potpadaju pod primjenu ovog Zakona jer svi pravni akti koji u suštini imaju uticaj na tržište, spadaju pod odredbu člana 4. stav 1. citiranog Zakona, zbog čega se istaknuti prigovor tužbe u tom pravcu kao neosnovan odbija.";

- Identično i u presudi broj S1 3 U 019262 15 U od 10.5.2017. godine kojom je potvrđeno rješenje Konkurencijskog vijeća da tačka VIII posebnih kriterija Odluke o listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11) predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji.";

- U presudi broj S1 3 U 016103 14 U od 23.12.2015. godine, odlučujući po tužbi Federalnog ministarstva Zdravstva protiv rješenja Konkurencijskog vijeća broj 04-26-3-007-72-II/13 od 17.04.2014. godine, Sud je odlučio: odredbom člana 10. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom i odredbom člana 7. stav alineja 5. Pravilnika o obimu i vrsti javno- zdravstvene djelatnosti, koja ne može biti predmetom privatne djelatnosti, onemogućio slobodan pristup ostalim privrednim subjektima pristup na relevantno tržište. Naime, navedeni Pravilnici, sa aspekta propisa o zaštiti tržišne konkurencije su pravnim i administrativnim zaprekama ograničili slobodan ulazak privrednih subjekata, konkurenata na relevantno tržište.

- Slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, koji svojim djelovanjem sprječavaju, ograničavaju i/i narušavaju tržišnu konkurenciju u Bosni i Hercegovini, potpadaju pod primjenu ovog Zakona."

- Presudom Suda BiH broj S1 3 U 025594 17 U od 27.03.2019. godine je utvrđeno: "Prije svega, ovo Sudsko vijeće nalazi, da je tuženi pogrešno primijenio Zakon o konkurenciji, utvrđujući da Vlada Kantona Sarajevo nema utjecaja na tržištu, odnosno da ne može imati utjecaja na tržištu, te da njene odluke ne potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji BiH. Ovo iz razloga, što se odredbe Zakona o konkurenciji primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka b) Zakona o konkurenciji."

- Presudom Suda BiH broj S1 3 U 032999 19 U od 03.11.2020. godine utvrđeno je: Da je Konkurencijsko vijeće BiH pogrešno primijenilo Zakon o konkurenciji, utvrđujući da Vlada Kantona Sarajevo nije učesnik na tržištu, odnosno nije privredni subjekt te njene odluke ne potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji BiH, te da se odredbe Zakona o konkurenciji primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka b) Zakona o konkurenciji, te da je Konkurencijsko vijeće BiH pogrešno zaključilo da Vlada Kantona Sarajevo ne može, u smislu Zakona o konkurenciji, biti učesnik tržišne konkurencije;

- Neosnovano je pozivanje na odluke Evropskog suda pravde i Evropske komisije jer Konkurencijsko vijeće mora da postupa pod domaćem važećem zakonu o konkurenciji.

- Članom 43. stav (7) jeste regulisano da se Konkurencijsko vijeće, u svrhu ocjene datog slučaja, može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije;

- Instruktivnom odredbom Zakona (član. 43. st (7) " može se koristiti") ne mogu isključiti primjenu obavezujućih odredbi (član 2. "Ovaj zakon primjenjuje se na sva pravna i.....");

- Osnovna svrha Zakona je zaštita tržišne konkurencije, te u okviru te osnovne premise je jedino moguće tumačiti sve ostale odredbe Zakona;

- Neosnovano se tvrdi da je stanovište Evropskog suda pravde i Evropske komisije da se pravila o konkurenciji ne primjenjuju na odluke povezane sa "vršenjem javne vlasti";

- Evropska komisija i Sud više puta su potvrdili, da u pravu tržišne konkurencije Zajednice aktivnost koja se sastoji u određivanju uslova ili ograničenja u pružanju dobara i usluga na određenom tržištu, ima obilježje ekonomske aktivnosti (predmet C-41/90 Höfner i Elser [1991] ECR 1-1979, paragraf 21, i spojenim predmetima C-264/01, C-306/01, C-354/01 i C- 355/01 AOK-Savezna i ostalo 2004 ECR 1-2493, paragraf 46),(predmet C-35/96 Komisija protiv Italije (1998) ECR 1-3851;

- Evropski sud pravde i Evropska komisija je u više postupaka utvrđivala o neusklađenosti odluka organa " javne vlasti" sa pravilima o konkurenciji: (1) U predmetu Commission of the European Communities v. Italian Republic, br. 118/85, od. 16.06.1987. i С-35/96 [1998] ECR 1-3851, odlučeno je upravo protiv odluka državne vlasti. U presudi od 18. 6. 1998. -predmet C-35/96 je sasvim jasno presuđeno da se Odluke izvršnih organi vlasti, čak Vlade pojedinih zamalja članica proglašavaju da narušavaju konkurenciju. Zahtjev u ovom postupku je bio za proglašenje da usvajanjem i zadržavanjem na snazi zakona koji, pri odobravanju relativne moći odlučivanja, zahtijeva od Consiglio Nazionaie degli Spedizionieri Doganali (Nacionalno vijeće carinskih agenata) da donose odluke protivno članku 85. Ugovora o EZ-u, u smislu da određuje obveznu carinu za sve carinske agente. Sud je presudio: 1. Proglašava se da usvajanjem i zadržavanjem na snazi zakona koji pri odobravanju relativne moći odlučivanja, zahtijeva da Nacionalno vijeće Carinskih agenta donese odluku udruženja poduzetnika protivno članku 85. Ugovora o EZ-u, koji se sastoji od određivanja obvezne tarife za sve carinske zastupnike. Talijanska Republika nije ispunila svoje obveze prema člancima 5. i 85. Ugovora, 2. Talijanskoj Republici nalaže se snošenje troškova, (2) U slučaju C-67/96. Аbaапу, ECR (1999.) 1-5751 ESP je istaknuo kako se dopunski mirovinski fond, bez obzira па ostvarivanje socijalnih ciljeva, realizaciju načela solidarnosti i neprofitni karakter djelatnosti, ima smatrati gospodarskim subjektom, (3) U Presudama u slučajevima: C-219/97 Drijvende Bokken, ECR (1999.) 1-6121; C- 67/96, je odlučeno u slučaju dopunskih mirovinskih fondova, pod određenim okolnostima moguće je govoriti o gospodarskoj aktivnosti i gospodarskim subjektima; (4) Slična je argumeniacija iznesena i и slučaju Francuske udruge osiguravatelja (FFSA) C-244/94. FFSA, ECR (1995.) 1-4013; (5) U predmetu C-475/99. Ambulanz Glockner, ECR (2001.) 1-8089 određene aktivnosti u zdravstvu, kao što su hitna služba, odnosno prijevoz pacijenata, eksplicitno su označene kao gospodarske djelatnosti;

- Da Podnosioci zahtjeva u cijelosti ostaju kod podnesenog Zahtjeva i predložene privremene mjere.

Naprijed navedeno izjašnjenje, dostavljeno je Vladi na uvid podneskom broj: UP-02-26-3-025-18/21 od 27.01.2022. godine.

U daljem toku postupka, Konkurencijsko vijeće je Vladi uputilo akte za zahtjevom za dostavu dodatnih podataka, i to akt broj UP-02-26-3-025-25/21 od 24.02.2022. godine i akt broj: UP-02-26-3-025-39/21 od 19.04.2021. godine, na koje je odgovoreno podneskom broj UP-02-26-3-025-42/21 od dana 06.05.2022. godine.

4. Prikupljanje podataka od trećih lica

U predmetnom postupku, radi utvrđivanja svih činjenica u postupku, relevantnim organima/institucijama upućeni su zahtjevi za dostavom podataka, i to: Zavodu za zdravstveno osiguranje Kantona 10, aktom broj: 01-26-3-025-26/21 od 24.02.2022. godine, te po prijedlogu za pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti Podnosioca zahtjeva, istom organu, sa zahtjevom za dostavu informacija upućen je akt broj: 01-26-3-025-28/21 od 09.03.2022. godine, te resornom Ministarstvu rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih upućen je akt broj: 01-26-3-025-29/21 od 09.03.2022. godine.

Podnescima zaprimljenim pod brojem UP-01-26-3-025-30/21 dana 15.03.2022. godine, brojem UP-01-26-3-025-32/21 dana 18.03.2022. godine i brojem UP-01-26-3-025-33/21 dana 21.03.2022. godine dostavljeni su odgovori Zavoda za zdravstveno osiguranje, podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-01-26-3-025-31/21 dana 18.03.2022. godine dostavljen je odgovor Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih.

5. Usmena rasprava

U daljem toku postupka, budući da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu, u skladu sa članom 39. Zakona, za dan 15.03.2022. godine (pozivi dostavljeni punomoćnicima Podnosioca zahtjeva i Vlade, i to aktima br.: 01-26-3-025-23/21 i 01-26-3-025-24/21 od dana 24.02.2022. godine).

Na usmenoj raspravi održanoj u prostorijama Konkurencijskog vijeća (Zapisnik broj: 01-26-3-025- 30/21 od 15.03.2022. godine), ispred Podnosioca zahtjeva prisustvovao je punomoćnik Emir Kapidžić, odvjetnik, a ispred Vlade je prisustvovao Džemal Sabrihafizović, advokat (punomoć na usmenoj raspravi priložena u spis).

Podnosilac zahtjeva je, uz kraće izlaganje, naveo da ostaje kod svih zahtjeva i navoda iznesenih u dosadašnjem postupku, kao i punomoćnik Vlade, koji je, uz kraće izlaganje, istaknuo i navod da je u cijelosti neosnovan prijedlog Podnosioca zahtjeva da Konkurencijsko vijeće odredi privremenu mjeru kojom će se djelimično obustaviti primjena Odluke o listi lijekova koji se mogu propisivati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine.

Dodatna izjašnjenja stranaka na pitanja upućena od strane voditelja postupka tokom usmene rasprave, stranke su dostavile u ostavljenom roku, i to: Podnosilac zahtjeva podneskom broj: UP-01-26-3-025-34/21 dana 25.03.2022. godine, te punomoćnik Vlade podneskom broj: UP-01-26-3-025-36/21 dana 28.03.2022. godine.

6. Nastavak postupka nakon presude Suda Bosne i Hercegovine

Presudom Suda broj: S1 3 U043090 22 U od 19.03.2024. godine uvažena je tužba privrednih subjekata KRKA d.o.o. i KRKA d.d., poništeno rješenje Konkurencijskog vijeća broj: UP-01-26-3-025-43/21 od 19.05.2022. godine, te predmet vraćen Konkurencijskom vijeću na ponovno rješavanje.

Navedenom Presudom je naloženo Konkurencijskom vijećom da u ponovnom postupku otkloni nedostatke koji su utjecali na pravilnost i zakonitost osporenog rješenja, kao i da se u ponovljenom postupku održi usmena rasprava.

Postupajući po Presudi, Konkurencijsko vijeće se dana 26.03.2024. godine aktom broj: UP-01-26-3-025-57/21 obratilo Podnosiocima zahtjeva sa upitom o statusu predmetnog Zahtjeva, uz poziv na pismeno očitovanje na navode iz Presude.

Podnosioci zahtjeva su dostavili svoje očitovanje na Presudu aktom broj: UP-01-26-3-025-59/21 od dana 02.04.2024. godine, u kojem se navodi da ostaju kod podnesenog zahtjeva i svih navoda iz pismenih podnesaka i navoda iznesenih na usmenoj raspravi, bez obzira na protekli vremenski period, navodeći da postoji opravdan interes da Konkuencijsko vijeće nastavi postupak i odluči po podnesenom Zahtjevu.

Vlada je dana 29.04.2024. godine podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-01-26-3-025-63/21 dostavila svoje očitovanje na navode iz Presude, u kojem se, u najkraćem, navodi:

- Da se odredbe člana 2. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji primjenjuju na državne organe vlasti u slučaju kada ti organi postupaju kao privredni subjekti, odnosno kada učestvuju u tržištu, ali ako državni organ postupa u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, vršeći vlast koja mu je povjerena, odnosno ako su ti akti koje donosi usvojeni autoritetom javne vlasti u okviru nadležnosti koje su zakonom povjerene državnom organu, u tom slučaju se ne može smatrati da organ vlasti postupa kao privredni subjekt;

- Ovakvo pravno shvatanje je potvrđeno u brojnim odlukama Evropskog suda i Evropske komisije, a ista pravna stajališta su izražena i brojnim odlukama Suda BiH, po kojima se akti koje državni organi donose vršeći javnu vlast u okviru propisanih nadležnosti, ne smatraju ugovorima odnosno sporazumima na koje bi se mogle primjenjivati odredbe člana 4. Zakona o konkurenciji;

- Presudom Suda BiH broj S1 3 024742 18 U 2 od 05.04.2018. godine, izraženo je sljedeće stanovište: "Kada se javna ustanova ili organi vlasti pojave na tržištu, da bi se moglo cijeniti da li njihovo postupanje može doći pod opseg člana 4. Zakona o konkurenciji, neophodno je, prvenstveno, ispitati da li se radi o izvršavanju javnog ovlaštenja, ili o postupanju koje može imati smao privredni subjekt". Imajući u vidu naprijed navedeno, ističe se da Vlada donoseći predmetnu listu lijekova nije postupala kao privredni subjekt i učenik na tržištu, nego je postupala u statusu državnog organa, u okviru svojih ustavom i zakonom utvrđenih nadležnosti, ukljujući i izričito ovlaštenje i obavezu utvrđenu u članu 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i člana 8. Zakona o lijekovima. Osporenom Odlukom Vlade se utvrđuje obim prava osiguranih lica na korištenje lijekova, koji se obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvene zaštite HBŽ, na principu pune solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti i pri tom se pozitivna lista utvrđuje na temelju medicinske struke i nauke. Odredbama člana 9. Zakona o lijekovima utvrđen je izričiti osnov da vlade kantona mogu ograničiti broj zaštićenih lijekova na pozitivnoj listi kantona, pri čemu je notorno da niti jedan privredni subjekt ne može donijeti pozitivnu listu lijekova nego je to u isključivoj kompetenciji Vlade, kao državnog organa. S tim u vezi, ističe se da je u praksi Evropskog dusa zauzet jasan stav da se: "pravila o konkurenciji ne primjenjuju na aktivnosti koje su povezane sa vršenjem javne funkcije" (slučaj Wouters, C – 309/99 paragraf 57);

- Vlada je oblik organizovanja i djelovanja javne vlasti i nije privredno društvo, pa je predmetna odluka o listi lijekova opći akt, odnosno propis koji je donio organ vlasti u okviru svojih ovlaštenja i na osnovu zakona – takva odluka predstavlja opšti akt javne vlasti, ona je dio nacionalnog zakonodavstva i nije produkt dogovora između dva ili više subjekata, upravo iz razloga, jer je donesena autoritetom javne vlasti i donošenje iste ne predstavlja ekonomsku aktivnost (ovakvo stanovište potvrđeno je presudama Suda BiH broj S1 3 U 021277 16 U od 10.11.2017. godine i S1 3 U 022692 16 U od 10.11.2017. godine, a navedena presuda se poziva i na pravna stanovišta Evropskog suda u presudi T-513/93 od 30.3.2000. godine;

- Pozitivna lista ne predstavlja ni robu, ni uslugu, nije predmet takvog prometa, odnosno takva odluka se na tržištu ne kupuje i ne prodaje. To je opći akt javne vlasti, koji i po naprijed navedenom stanovištvu Suda BiH predstavlja dio nacionalnog zakonodavstva, što isklučuje mogućnost da se smatra robom ili uslugom;

- Odredbama člana 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i člana 8. Zakona o lijekovima, utvrđene su nadležnosti Vlade Kantona u pogledu donošenja liste lijekova koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, a niti jedan drugi subjekt nema ovlaštenje za donošenje takve liste, i ne može se zakonito baviti istom aktivnošću, što znači da ne može biti potencijalni konkurent u postupku donošenja pozitivne liste lijekova. Te činjenice ukazuju na osnovanost primjene stanovišta relevantnih evropskih institucija: "Ukoliko ne postoji mogućnost da privatna firma vrši istu aktivnost, tada nema svrhe primjenjivati pravila konkurencije";

- Donošenjem pozitivne liste lijekova Vlada ne ostvaruje, niti može ostvariti bilo profit, bilo gubitak, i s tim u vezi ne snosi rizik poslovanja na tržištu – takav položaj Vlade isključuje primjenu pravila konkurencijskog prava, u vezi sa donošenjem pozitivne liste lijekova;

- Od bitnog značaja je i činjenica da se pozitivna lista lijekova utvrđuje isključivo u svrhu ostvarivanja prava osiguranih osoba iz osnova zdravstvenog osiguranja na korištenje lijekova na teret sredstava zdravstvenog osiguranja koja su uplatili osiguranici i svrha tih sredstava je ostvarivanje prava osiguranika. Ne radi se o sredstvima koja su namijenjena industriji lijekova i njihova svrha nije profit proizvođača lijekova. S tim u vezi, relevantna je odluka Evropskog suda pravde u slučaju Poucet & Pistre (C-159/91 i 160/91), u kojoj je izraženo stanovište: "Zdravstveni fondovi i organizacije uključene u upravljanje javnim sistemom socijalne zaštite vrše isključivo društvenu funkciju. To se djelovanje temelji na načelu nacionalne solidarnosti i potpuno je neprofitno." Jednako je relevantno i stanovište Evropskog suda pravde u slučaju FENIN (C – 205/3) kojim je utvrđeno da:"SNS upravljačka tijela (26 javnih tijela, uključujući i tri ministra Španjolske vlade, koja vode nacionalni zdravstveni sistem) ne djeluju kao preduzeća (privredni subjekti u smislu prava konkurencije) kada učestvuju u menadžmentu nacionalnih zdravstvenih usluga, te da njihov kapacitet kao kupaca ne može biti razdvojen od upotrebe medicinskih sredstava i opreme nakon njihove kupovine. Shodno tome ta tijela ne djeluju kao preduzeća u smislu prava konkurencije Evropske unije kada kupuju medicinska dobra i opremu i članovi 81. i 82. EC nisu primjenjivi na njih";

- Evropski sud pravde je u spojenim slučajevima C-262/18 P i C-271/18 P, presuda od 11.06.2000. godine konstatovao: "Kada je, posebice, riječ o području socijalne sigurnosti, Sud je presudio da pravo Unije načelno ne utječe na nadležnost država članica za uređenje svojih sistema socijalne sigurnosti lišene gospodarskog karaktera, on provodi opću ocjenu predmetnog sistema i u tu svrhu uzima u obzir sljedeće elemente, to jeste ostvaruje li se sistemom socijalni cilj, provodi li se njime načelo solidarnosti, izostaje li bilo kakav profitni cilj obavljane djelatnosti i kontrolira li tu nadležnost država". Nadalje, Sud utvrđuje kriterije za procjenu da li se konkretnim sistemom socijalne sigurnosti provodi načelo solidarnosti: "Sisteme socijalne sigurnosti kojima se provodi načelo solidarnosti posebice obilježavaju obaveznost članstva, kako za osiguranike tako i za osiguravatelje, činjenica da su doprinosi određeni zakonom ovisno o primanjima osiguranika, a ne o riziku koji oni pojedinačno predstavljaju, bilo zbog svoje dobi ili zbog drugih razloga, pravilo prema kojem su obavezna davanja utvrđena zakonom jednaka za sve osiguranike, neovisno o iznosu doprinosa koji plaća svaki od njih, kao i mehanizam za prijeboj troškova i rizika, posredstvom kojeg sistemi koji ostvaruju dobit sudjeluju u finansiranju sistema koji imaju strukturalne finansijske poteškoće";

- Sredstva koja se isplaćuju iz fonda zdravstvene zaštite, radi ostvarivanja prava osiguranika, ne zavise od visine doprinosa koje osiguranik uplaćuje u fond, nego se u potpunosti primjenjuje princip solidarnosti. Prema tome, takva aktivnost nije ekonomska i ona ne podliježe pravilima konkurencije. U konkretnom slučaju, građani kao osiguranici, iz svojih sredstava uplaćuju doprinose na osnovu kojih se formira fond zdravstvene zaštite;

- Nije razumno da bilo koji proizvođač lijekova može zahtijevati od Konkurencijskog vijeća da mu jamči da će njegovi proizvodi biti plaćani iz sredstava zdravstvenog osiguranja koja se formiraju na principu solidarnosti i to uplatom doprinosa iz ličnih sredstava svakog osiguranika;

- Imajući u vidu da je odluku o Pozitivnoj listi lijekova pripremala i donijela Vlada u funkciji državnog organa, odnosno organa javne vlasti, i konačno uzimajući u obzir da je Odluka o Pozitivnoj listi lijekova propis koji čini sastavni dio nacionalnog zakonodavstva, a ne sporazum koji bi mogao biti proglašen zabranjenim, očigledno je da nisu postojali razlozi da Konkurencijsko vijeće utvrdi da se predmetna odluka smatra zabranjenim sporazumom;

- Netačni su navodi Podnosioca zahtjeva da Vlada donoseći osporenu odluku o pozitivnoj listi lijekova spriječila ili ograničila podnosioce zahtjeva da pod jednakim uslovima učestvuju na tržištu lijekova. S obzirom da je Odlukom o pozitivnoj listi lijekova Vlada odlučivala isključivo o načinu ostvarivanja prava građana iz osnova zdravstvenog osiguranja, niti jedan lijek, odnosno niti jedan proizvođač, koji je uredno registriran, nije isključen ili onemogućen da svoje proizvode plasira na tržište, jer to uopće nije bio predmet Odluke. Odlukom se ne određuje koji će lijekovi biti prisutni na tržištu, nego se određuje koje lijekove sa već postojećeg tržišta korisnici obaveznog zdravstvenog osiguranja mogu dobiti na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Dakle, samo lijekovi koji se već nalaze na tržištu mogu se na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja propisivati korisnicima zdravstvenog osiguranja;

- Za lijekove sa Pozitivne liste u 2019. godini utrošeno je ukupno (..) sa PDV-om, od čega je Zavod zdravstvene zaštite iz sredstava obaveznog osiguranja finasirao iznos od (..), a osiguranici putem participacije iz ličnih sredstava iznos od (..) KM;

- U 2020. godini proizvođač Krka je na području Kantona 10 plasirao lijekove u vrijednosti od (..) KM što je predstavljalo učešće od 9,65%. U 2021. godini, kada je usvojena nova pozitivna lista u vezi sa kojom se vodi ovaj postupak Krka je na području Kantona 10, KRKA je na tržištu lijekova u Kantonu 10 plasirala lijekove u vrijednosti od (..) KM što predstavlja učešće od 8,63%;

- Razlika u vrijednosti plasmana lijekova KRKA prije i nakon donošenja liste iznosi 0,58% od ukupnog tržišta Kantona 10, na kome se plasiraju lijekovi od (..). To znači da je KRKA na tržištu lijekova Kantona 10, nakon donošenja nove pozitivne liste ostvarila godišnji plasman manji za (..), a podsjećanja radi KRKA je u Bosni i Hercegovini u 2021. godini ostvarila plasman od (..); od toga u Federaciji Bosne i Hercegovine (..). Pri tom, u 2021. godini, KRKA je na tržištu Bosne i Hercegovine plasirala (..) više od iznosa koji je plasirala u 2020. godini, što je 12 puta više od (..) za koliko je smanjen plasman u Kantonu 10;

- U 2020. godini na tržištu Bosne i Hercegovine ukupan plasman generičkih lijekova iznosio je (..), a od toga su domaći lijekovi učestvovali sa (..) ili 35% dok su ino-generički lijekovi učestvovali sa (..) ili 65%.

- O položaju Podnosioca zahtjeva na domaćem tržištu ilustrativno govori podatak da je u 202. godini KRKA plasirala lijekove u vrijednosti od (..) i bila po učešću četvrti proizvođač, dok je u istoj godini u Kantonu 10 za lijekove na pozitivnoj listi utrošeno cca.(..).

Naprijed navedeno izjašnjenje je dostavljeno Podnosiocima zahtjeva, koji su dana 23.05.2024. godine pod brojem: UP-01-26-3-025-67/21 dostavili podnesak u kojem se navodi sljedeće:

- Punomoćnik Vlade ponavlja navode iznesene u toku prvostepenog postupka, a da su isti neosnovani, o čemu su se Podnosioci zahtjeva već izjasnili u svojim prethodno dostavljenim pismenim podnescima;

- U ovom postupku kao relevantno tržište određeno "tržište lijekova koji se izdaju na teret sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja HBŽ";

- Veliki broj lijekova se ne nalazi u Pozitivnim listama lijekova Zavoda zdravstvenih osiguranja. Tu se nalaze i najjednostavniji kao što su vitaminski dodaci, ali i najsloženiji i najskuplji kao što su citostatici. Ove lijekove pacijenti sami plaćaju i ne idu na teret sredstava Fonda ZZO. Dakle, nije bitno koliko lijekova Podnosioci zahtjeva prodaju na slobodnom tržištu lijekova, pored lijekova koji se prodaju na teret sredstava Fonda ZZO HBŽ;

- U Odluku o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja nije uvršten veliki broj lijekova stranih proizvođača lijekova, a protivno propisanim uslovima Vlada nije uvrstila 129 lijekova KRKA d.d., koji ispunjavaju sve propisane uslove;

- KRKA d.d. je imala sve uredne i potpune aplikacije/zahtjeve za 176 lijekova, a uvršteno je samo 47 lijekova, što predstavlja smanjenje za 100 lijekova na relevantnom tržištu ili u procentima za 73%;

- U 2020. godini je prema ranije važećoj Pozitivnoj listi prodato lijekova KRKA na teret sredstava ZZO u iznosu od (..);

- U 2021. godini za period od 01.01.2021. godine do 31.05.2021. godine (dok je u primjeni bila ranija Lista lijekova 2020.) prodato je lijekova na teret ZZO u vrijednosti od (..) proizvođača KRKA d.d.;

- U drugoj polovini 2021. godine, za period od 01.06.2021. do 31.08.2021. godine (dok je u primjeni bila pobijana Pozitivna lista lijekova 2021) prodato je lijekova na teret ZZO u vrijednosti od (..) proizvođača KRKA d.d. – samo za pet mjeseci u 2021. godini učešće KRKA d.d. na relevantnom tržištu je 5,54 puta manje u 2021. godini. Odnosno, za pet mjeseci primjene pobijane Pozitivne liste lijekova promet je smanjen za oko 80% na relevantnom tržištu.

- U narednim godinama 2022. i 2023. godini, učešća stranih proizvođača i Podnosioca zahtjeva KRKA u ukupnom prometu su na relevantnom tržištu smanjena u prosjeku za oko 67,6%.

- Potpuno su pogrešni navodi Vlade o učešću stranih i domaćih proizvođača na relevantnom tržištu jer statističke pokazatelje pogrešno analizira i pogrešno prikazuje;

- Nesporna je činjenica da su na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu, nalazi samo 6 domaćih proizvođača (što je samo oko 9% od ukupnog broja proizvođača) u odnosu na oko stotinu stranih proizvođača;

- Ako se uzme u obzir činjenica da je na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu zastupljeno preko 1000 lijekova, proizilazi da prosječno svaki domaći proizvođač zauzima oko 9% tržišnog udjela, a prosječno svaki pojedini strani proizvođač lijekova zahvata samo 0,8% tržišnog udjela;

- Nije bitno koliko lijekova Podnosioci zahtjeva ukupno prodaju na tržištu BiH ili FBiH, jer to tržište nije predmet ovog postupka;

- Podaci koje navodi punomoćnik Vlade su neautorizivani i odnose se samo na period od 5 mjeseci primjene pobijane Pozitivne liste lijekova u 2021. godini;

- Zavod zdravstvenog osiguranja ima precizne finalizirane podatke za godine 2022. i 2023. godinu primjene Pobijane liste i Podnosioci zahtjeva su podnijeli zahtjev za pristup tim informacijama.

Naprijed navedeni podnesak upućen je punomoćniku Vlade aktom broj: UP-02-26-3-025-68/21 od 24.05.2024. godine.

Dana 01.07.2024. godine pod brojem: UP-02-26-3-025- 77/21 donesen je Zaključak kojim se odbija zahtjev privrednih subjekata KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d., za vještačenjem u predmetnom postupku uz obrazloženje da je Konkurencijsko vijeće zaključilo kako provedba predmetnog vještačenja, kao i činjenice koji bi se pribavile istim, ne predstavljaju činjenice koje bi bile od značaja za rješavanje upravne stvari u ovom postupku, odnosno da pribavljeni podaci neće doprinijeti rješavanju upravne stvari, već bi eventualno moglo biti predmet nekog drugog budućeg postupka pred nadležnim institucijama, kao i da traženo neće dati odgovor na odlučna pravna pitanja.

7. Usmena rasprava nakon donošenja presude Suda BiH broj S1 3 U 043090 22 U od 19.03.2024. godine

Presudom Suda broj S1 3 U 043090 22 U od 19.03.2024. godine određeno da je Konkurencijsko vijeće u ponovnom postupku obavezno održati usmenu raspravu, ista je u ponovljenom postupku održana dana 10.06.2024. godine (pozivi dostavljeni punomoćnicima Podnosioca zahtjeva i Vlade, i to aktima br.: 01-26-3-025-70/21 i 01-26-3-025-71/21 od 30.05.2024. godine).

Punomoćnik Podnosilaca zahtjeva je na usmenoj raspravi, pored iznesenih navoda i priložene dokumentacije, istaknuo zahtjev za vještačenjem u predmetnom postupku na sljedeće okolnosti:

- Koliko je smanjeno tržišno učešće KRKA lijekova nakon donošenja pobijane Pozitivne liste lijekova Kantona 10 iz 2021. godine, po broju izdatih recepata i po novčanom iznosu prodatih lijekova; koliko je povećano tržišno učešće domaćih proizvođača lijekova nakon donošenja pobijane Pozitivne liste lijekova Kantona HBŽ iz 2021. godine, po broju izdatih recepata i po novčanom iznosu prodatih lijekova, te koliko je smanjeno tržišno učešće nekoliko najzastupljenijih stranih generičkih proizvođača lijekova (Alkaloid, Novartis, Pliva, Sandoz, Viatris, Viennapharm), nakon donošenja pobijane Pozitivne liste lijekova Kantona HBŽ, po broju izdatih recepata i po novčanom iznosu prodatih lijekova.

Punomoćnik Vlade se na navedeni zahtjev usmeno izjasnio kako smatra da nema potrebe za vještačenjem, navodeći da podaci koje bi utvrdio vještak nisu od značaja za odlučivanje da li je Pozitivna lista lijekova zabranjeni sporazum.

Dodatna izjašnjenja, kao i dopune navoda sa usmene rasprave održane dana 10.04.2024. godine, dostavljeni su podnescima broj: UP-01-26-3-025-74/21 od 18.06.2024. godine i broj: UP-01-26-3-025-76/21 od 19.06.2024. godine, a koji su nadalje proslijeđeni strankama u postupku.

8. Utvrđeno činjenično stanje i ocjena dokaza

Nakon sagledavanja relevantnih činjenica tokom postupka, činjenica iznesenih na usmenoj raspravi, podataka i dokumentacije relevantnih institucija, pojedinačno i zajedno, te na osnovu izvedenih dokaza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo sljedeće:

- Članom 82. Zakona o lijekovima BiH i Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08) propisano je da: "S ciljem omogućavanja osnovne zaštite zdravlja stanovništva u oblasti lijekova, proizvođači i pravna lica koja obavljaju promet lijekova na veliko dužna su da, s ciljem što bolje dostupnosti lijekova građanima, stalno imaju na raspolaganju utvrđene količine esencijalnih lijekova." Nadalje članom 83. istog Zakona je propisana obaveza Vijeća ministara da svake dvije godine na prijedlog Stručnog vijeća Agencije za lijekova i medicinska sredstva BiH, uz prethodno pribavljanju saglasnost nadležnih entitetskih ministarstava i Odjela za zadravstvo Brčko Distrikta, utvrdi listu esencijalnih lijekova u BiH, te da ta lista esencijalnih lijekova u BiH predstavlja minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Prema saznanjima Konkurencijskog vijeća ove odredbe nikada nisu implementiarne u praksi.

- U Federaciji Bosne i Hercegovine sistem pozitivnih listi koncipiran je na način da se u skladu sa odredbama člana 5. Zakona o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12) snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji obavlja se u skladu sa Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH i Listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Liste iz stava 1. ovog člana na prijedlog federalnog ministra zdravstva utvrđuje Vlada FBiH, te se objavljuju u "Službenim novinama Federacije BiH".

- Članom 8. Zakona o lijekovima FBiH je propisano da listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (pozitivna lista lijekova kantona), kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva, u skladu sa odredbom. Lijekovi sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH i Liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, obavezno ulaze u sastav listi iz stava 1. ovog člana. Nije dozvoljeno proširenje liste lijekova iz stava 1. ovog člana ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne liste lijekova kantona koja se financira na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

- Shodno odredbama člana 9. Zakona o lijekovima FBiH na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, uvrštavaju se samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uvjete propisane Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona, posebno posjedovanje važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH izdate od Agencije, te pozitivnih nalaza o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije. Kriteriji i uvjeti za moguće ograničenje broja zaštićenih naziva lijekova iz st. 1. i 2. ovog člana bliže se utvrđuju pravilnikom federalnog ministra.

- Federalni ministar zdravstva je u skladu sa članom 5. stav 5. Zakona o lijekovima FBiH donio Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova (u daljem tekstu: Pravilnik).

- Članom 5. Pravilnika propisano je da "Pozitivna lista lijekova kantona, kao i lista lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona sadrži internacionalne nezaštićene nazive lijeka - INN (generičke nazive) i zaštićene nazive lijekova".

- Članom 6. Pravilnika propisano je da lijekovi sa listi iz stava 1. ovog člana (Lista lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine) obavezno ulaze u sastav pozitivne liste lijekova kantona, kao i liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona (kantonalne liste lijekova) koje donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva. Nije dozvoljeno proširenje listi lijekova kantona, ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne liste lijekova kantona koja se financira na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

- Članom 7. Pravilnika propisano je da "Lista lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine sadrži i cijene lijekove, te da nije dozvoljeno da nadležna tijela vlasti kantona pregovaraju sa proizvođačima lijekova, odnosno nositeljima odobrenja za stavljanje lijeka u promet, o cijenama lijekova;

- Prema članu 9. Pravilnika postoji sedam kriterija za stavljanje zaštićenih naziva lijekova na kantonalne liste lijekova;

- Kriteriji za skidanje lijekova sa federalnih listi lijekova, kao i kriteriji za skidanje zaštićenih naziva lijekova sa kantonalnih listi lijekova su propisani članom 10. Pravilnika;

- Vlada HBŽ je donosilac Odluke kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine – Pozitivna lista lijekova HBŽ, po prijedlogu koji je prethodno sačinila Komsija za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova Hercegbosanske županije formirano rješenjem zaduženog Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ;

- Privredni subjekt Krka Farma d.o.o. je u vrijeme podnošenja Zahtjeva nosilac odobrenja za stavljanje u promet na tržište Bosne i Hercegovine 489 lijekova proizvođača Krka d.d., koje je registrovala, te za koje je izdala rješenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, dok se na Federalnoj listi lijekova nalazilo ukupno 181 lijekova proizvođača KRKA d.d. Novo mesto, za koje je nosilac odobrenja Krka Farma d.o.o.

- Danom stupanja na snagu naprijed navedene Odluke, prestala je važiti prethodno važeća: "Odluka o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ - Pozitivna lista lijekova HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 4/20)", prilikom čega je određeno da se predmetna Odluka primjenjuje počev od 01.06.2021. godine.

Postavljenim Zahtjevom privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. i Krka tovarna zdravil d.d. navodi se kako postoji zabranjeni sporazum iz člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona, a koji je nastao donošenjem Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine ("Narodne novine HBŽ", broj 4/21), iz razloga jer 47 lijekova proizvođača lijekova KRKA, kao stranog proizvođača, nije uvršteno u Listu lijekova, a u odnosu prethodno važeću.

U svojim odgovorima na podneseni Zahtjev, Vlada navodi kako je predmetna Lista lijekova donesena u skladu sa Zakonom o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12) i Pravilniku o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19), jer navedeni propisi predviđaju mogućnost neuvrštavanja na listu lijekove stranih proizvođača lijekova, te da se na Vladu u konkretnom slučaju ne primjenjuje Zakon o konkurenciji.

U ovom postupku Konkurencijsko vijeće je utvrdilo kako Vlada, kao izvršni organ vlasti, nije privredni subjekt, te se u smislu člana 2. Zakona o konkurenciji, isti ne primjenjuje na odluke vlada koje se donose u skladu sa propisanim nadležnostima, iz sljedećih razloga:

Prema Ustavu Federacije BiH, Vlada Federacije, vlade kantona, općinski načelnik i gradonačelnik su osnovni izvršni organi vlasti i oni obezbjeđuju vršenje svih funkcija koje spadaju u izvršnu vlast.

Zakon o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", broj 2/1996) u članu 1. navodi: "Vlada Hercegbosanske županije izvršno tijelo Hercegbosanske županije, koje obavlja izvršnu vlast u županiji."

Također, Vlada nije tijelo uprave zbog čega ne može biti ni sudionik u ovom postupku iz sljedećih razloga:

Članom 7. Zakona o organizaciji tijela uprave Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), koji se smatra temeljnim zakonom za organiziranje i djelovanje tijela uprave na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, propisano je da vlade vrše koordinaciju, usklađivanje i usmjeravanje rada tijela uprave i upravnih organizacija, kao i nadzor nad njihovim radom u skladu sa ustavima i zakonima.

Odredbom člana 47. Zakona o organizaciji tijela uprave u Federaciji BiH, propisano je da su kantonalna tijela uprave - kantonalna ministarstva i kantonalne uprave. Osnivaju se za vršenje upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti kantona, iz jedne ili više srodnih oblasti u kojima tijela uprave, u cjelini ili u većem opsegu, neposredno izvršavaju ili osiguravaju izvršavanje zakona i drugih propisa i odgovaraju za njihovo izvršenje. U skladu sa članom 56. ovog zakona, njima "rukovodi federalni, odnosno kantonalni ministar".

Kantonalna tijela uprave i upravne organizacije u Kantonu 10 utemeljene su Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu županijske uprave ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 15/99, - pročišćeni tekst), a članom 6. između ostalog je propisano da "Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: …. – obavljanje stručnih i drugih poslova koji se odnose na zdravstvo, …."

Prema odredbi člana 20. Zakona o organizaciji tijela uprave u Federaciji BiH, tijela uprave su dužna u poslovima iz svoje nadležnosti da pripremaju zakone i druge propise kada o tome odluči tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, što je bila obveza Ministarstva u konkretnom slučaju. Svako tijelo uprave u svojoj nadležnosti mora imati određene upravne poslove, jer ti poslovi daju karakter određenom tijelu da spada u kategoriju tijela uprave; pod pojmom nadležnosti podrazumijeva se ovlaštenje i djelokrug tijela uprave da obavlja tačno određene upravne, stručne i druge poslove u odnosu na pitanja koja su stavljena u djelokrug tog tijela. To istovremeno znači da tijelo uprave ne može odbiti izvršenje određenog zadatka koji je stavljen u nadležnost tog tijela uprave, jer je samo to tijelo ovlašteno za njegovo izvršenje, a ne neki drugo tijelo.

Karakteristika nadležnosti ogleda se u činjenici što ona nije utvrđena zakonom kojim je utvrđen djelokrug tijela uprave, već se ona utvrđuje materijalnim zakonom kojim se regulira određena upravna oblast koja spada u djelokrug tijela uprave.

Vlade kao tijela izvršne vlasti utvrđuju stavove i smjernice za daljnji rad tijela uprave i upravnih organizacija i daju smjernice u kojem pravcu treba usmjeravati aktivnosti na vršenje zakonom utvrđenih poslova i na koji način treba rješavati probleme koji postoje.

Vlada kao tijelo izvršne vlasti nadalje osigurava da se tijela uprave i upravne organizacije bave onim poslovima koji su aktuelni i koji su zakonom i drugim propisima stavljeni u njihovu nadležnost.

Tijela uprave su dužna u poslovima iz svoje nadležnosti da pripremaju zakone i druge propise kada o tome odluči tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, što je bila obveza Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ u konkretnom slučaju.

Tijela uprave odgovorna su u okviru svoje nadležnosti i u njihovoj nadležnosti se nalaze poslovi u kojima se najneposrednije ostvaruju poslovi iz nadležnosti tijela izvršne vlasti.

Odgovornost za vršenje tih poslova Vlada ostvaruje putem rukovoditelja (ministara) ministarstva koji su članovi Vlade. Na taj način vlade putem ministara ostvaruju svoju funkciju izvršne vlasti.

Kada se tiče odlučivanja o statusu subjekta, to pitanje se rješava u zakonu, odnosno drugom propisu kojima se vrši osnivanje tog subjekta. Zakonom se izričito navodi vrsta subjekta koji se osniva. Stoga niti jedan segment vlasti (zakonodavne, izvršne i/ili sudske) ne može preuzeti ovlaštenja koja su Ustavom, kao najvišim pravnim aktom jedne države propisana.

Kako Ustav propisuje funkcionisanje vlasti na principima podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, ti principi podrazumijevaju vođenje odgovorne politike i obavljanja nadležnosti sve tri vlasti na ustavan, zakonit i efikasan način. Shodno svemu navedenom, organ uprave osniva Parlament, odnosno skupštine kantona na prijedlog vlade i to donošenjem zakona, u skladu sa nadležnostima utvrđenim Ustavom Federacije Bosne i Herecgovine, odnosno ustavima kantona.

Dalje, član 2. stav (1) Zakona o konkurenciji (Primjena) glasi:

(1) Ovaj zakon primjenjuje se na sve pravne i fizičke osobe koje se posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga sudjeluju u prometu roba i usluga i koja mogu svojim djelovanjem sprječavati, ograničavati ili narušavati tržišnu konkurenciju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine ili značajnijem dijelu tržišta (u daljem tekstu: privredni subjekti), i to na:

a) privredna društva, poduzeća i poduzetnike i njihova udruženja bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište;

b) organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno sudjeluju ili utječu na tržište;

c) ostale fizičke ili pravne osobe koje neposredno ili posredno, stalno povremeno ili jednokratno sudjeluju na tržištu, bez obzira na pravni status, oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su sportske organizacije, ustanove, zadruge, nositelji prava intelektualnog vlasništva.

Iz navedenog je vidljivo da je članom 2. Zakona o konkurenciji propisano da se Zakon primjenjuje na vrlo široki broj pravnih ili fizičkih osoba, bilo da su to privredna društva, preduzeća, preduzetnici, udruženja, bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, zatim na tijela državne uprave i lokalne samouprave, te sve ostale fizičke ili pravne osobe bez obzira na pravni status, oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su udruženja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nositelji prava intelektualnog vlasništva, a u smislu odredbe ovog člana, Zakon o konkurenciji sve subjekte na koje se isti odnosi i primjenjuje naziva zajedničkim imenom privredni subjekti. Ovako široko definiran pojam privrednog subjekta ograničen je na način da se traži ispunjenje i još jednog dodatnog uslova, a to je da se isti "posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga, da sudjeluju u prometu roba i usluga i koja mogu svojim djelovanjem sprječavati, ograničavati ili narušavati tržišnu konkurenciju", te da isti "sudjeluju ili utiču na tržište".

Svojim djelovanjem, u skladu sa svojim nadležnostima Vlada donošenjem predmetne Odluke ni na koji način se nije ponašala kao privredni subjekt koji djeluje na tržištu.

Prema najkraćoj definiciji tržišta, tržište je mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja, a savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja malih neovisnih subjekata od kojih niti jedno ne može utjecati na tržišne cijene.

Zadaća Konkurencijskog vijeća je da prati i nadgleda tržište, te ukoliko dođe do zloupotreba na tržištu u vidu dogovora privrednih subjekata kroz zabranjene sporazume, ili pak ukoliko neki privredni subjekt toliko ojača na tržištu pa se može ponašati u značajnoj mjeri neovisno od ostalih, te se u tom smislu utvrdi zloupotreba dominantnog položaja, navedene privredne subjekte ima mogućnost kazniti.

Konkurencijsko vijeće je nesporno utvrdilo kako Vlada donošenjem Odluke o listi lijekova ne obavlja privrednu djelatnost, ne sudjeluje u proizvodnji i/ili prometu roba, odnosno pružanju usluga, time ni posredno ni neposredno ne sudjeluje na tržištu, te se i zbog tog razloga ne može smatrati "privrednim subjektom", u smislu Zakona o konkurenciji, te se podneseni Zahtjev odnosi na izvršavanje javnih, zakonom regulisanih ovlaštenja koji na koje se Zakon o konkurenciji ne odnosi.

Odluka o listi lijekova koji koje se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ broj: 01-02-26-2/21 od 22. aprila 2021. godine predstavlja postupanje Vlade upravo u skladu sa svojim izričitim zakonskim nadležnostima, a ne postupanje na tržištu, koje bi imalo za cilj spriječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije. Naime, Vlada je bila obavezna donijeti Odluku o listi lijekova koji se izdaju na recept, jer ta obaveza proizilazi iz Zakona o lijekovima FBiH.

Kako bi dalje obrazložilo naprijed navedeno, Konkurencijsko vijeće naglašava, kako je potrebno razlikovati tržišnu aktivnost od aktivnosti koje se obavljaju provedbom zakonskih nadležnosti, te da se Zakon o konkurenciji odnosi na subjekte koji djeluju na tržištu (suprotno od javnog), na kojem se vrši razmjena roba i usluga, koji snose određene rizike ekonomske ili finansijske, ili pak imaju mogućnost ostvarivanja profita.

A djelatnosti za koje je država/zakonodavac odredila da su od posebnog interesa, podveo iz je pod javne usluge, te u tom smislu i isključio konkurenciju, ili pak dao ovlasti da određeno državno tijelo, određuje i upravlja takvim djelatnostima (posebice imajući u vidu zdravstveni sistem).

Kao ilustraciju za razlikovanje "javnih usluga" i tržišnog ponašanja, može poslužiti i činjenica da na određenim tržištima, gdje su zakonima osnovani regulatori tržišta, koji u svojim nadležnostima često imaju, npr. utvrđivanje cijena određenim uslugama, ili mogućnost da određenim subjektima daju povlašteni položaj na tržištu u odnosu na postojeće, ili određene povlastice, a s ciljem uvođenja novih subjekata na tržište, ili pak radi ostvarivanja tzv. regulatornih ciljeva.

S obzirom da Konkurencijsko vijeće u svrhu ocjene datog slučaja, a prema članu 43. stav (7) Zakona može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije, ovakav stav su zauzela i navedena tijela.

Tako je, što nije sporno, praksa institucija Evropske Unije utvrdila u svojim odlukama, da gotovo sve fizičke ili pravne osobe mogu potpadati pod ocjenu o postojanju zloupotrebe iz Zakona, odnosno postojanja zabranjenog sporazuma.

Tako, u praksi evropskih institucija, kao privredni subjekt smatrani su, kako pojedinci (npr. pronalazač koji daje licencu za korištenje patentiranog izuma – Odluka 76/29/EEC, slučaj AOIP/Beyard, OJ L 6/8/76), i investitori (npr. slučaj Reuter/BASF (1976) OJ L 254/40), tako i multinacionalne kompanije, operski pjevači (npr. slučaj RAI/United, OJ L 157/939/78), advokati (npr. slučaj Wouters C-309/99), doktori (npr. slučaj Pavlov C-180/98 i C-184/98), sportska udruženja (npr. slučaj World Cup 1990 Package Tours, Odluka 92/52/EEC, OJ L326/31/92), državne agencije (npr. slučaj British Telecom C-392/93), javne korporacije, ali i "sve između".

Kako se postaviti prema "javnim tijelima" u kojima se nedvosmisleno podrazumijeva i Vlada, prema Mišljenju nezavisnog advokata Jakobsa u predmetu C-67/96, etc. Albany International BV protiv SBT (1999) ZSP I-5751 koje glasi:

"Kada je riječ o privrednom subjektu kao subjektu prava tržišne konkurencije, koristi se tzv. funkcionalni pristup. Naime, određeni subjekt može u jednoj situaciji postupati kao privredni subjekt, obavljati neku privrednu djelatnost, a u drugoj situaciji može izvršavati svoje javne ovlasti. U svakom konkretnom slučaju potrebno je razmotriti kakvu funkciju obavlja određeno tijelo kako bi se moglo ocijeniti može li ga se smatrati privrednim subjektom u smislu prava konkurencije."

Ovdje je nesporno utvrđeno, da "javno tijelo" kada obavlja svoje "javne ovlasti", odnosno provodi aktivnosti iz svoje nadležnosti, u takvim slučajevima nema mjesta tržišnom natjecanju.

Za ocjenu primjene pravila konkurencije primjenjuje se funkcionalni pristup, pa tako su za ocjenu primjene izdvojeni i određeni kriteriji, a to su:

- privredni subjekt mora nuditi dobra i usluge na tržištu,

- snositi ekonomski ili finansijski rizik poslovanja, te

- imati mogućnost ostvarivanja profita;

Pravila konkurencije nastoje promovisati djelotvornu tržišnu konkurenciju. Ipak, u slobodnoj tržišnoj ekonomiji, potrebno je zadržati i određene sektore koji bi bili predmet državne intervencije ili državne kontrole, tako npr. zdravstvene usluge, ili pružanje osnovnih komunalnih usluga su još uvijek predmet državne kontrole. Također, u Evropskoj uniji poljoprivredna politika je kontrolirana i predmet je dodjele državnih poticaja što predstavlja i jedan vid antikonkurencijskih djelovanja (izvan kontrole pravila o tržišnoj konkurenciji).

Stranke u ovom postupku su se pozivale na slučajeve Europskog suda pravde, pa tako: Poucet & Pistre (C-159/91 i 160/91), Bayer (T-41/96), Fenin (C-205/3), Wouters (C-309/99), Ambulanz Glöckner (C-475/99) …i dr., u kojima su navodili slučajevi kada je Evropski sud pravde isključio konkurenciju radi toga što stranka u postupku nije smatrana privrednim subjektom, ili pak utvrdio narušavanje konkurencije, gdje je ocijenio kao privrednim subjektom neko tijelo javne vlasti.

Konkurencijsko vijeće ukazuje na član 9. Zakona o lijekovima FBiH, koji glasi:

(1) Na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona uvrštavaju se samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uvjete propisane Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona, posebno posjedovanje važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH izdate od Agencije, te pozitivnih nalaza o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije.

(2) Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijeka; kvalitet i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenim sistemima država Evropske unije i sl.

(3) Sa ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana i to pored lijekova - orginatora kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije.

(4) Kriteriji i uvjeti za moguće ograničenje broja zaštićenih naziva lijekova iz st. 1. i 2. ovog člana bliže se utvrđuju pravilnikom federalnog ministra iz člana 5. stav 5. ovog zakona.

U ovom postupku Konkurencijsko vijeće je nesporno utvrdilo i kako Zakon o lijekovima omogućava "ograničavanje broja zaštićenih naziva lijekova" na listama, međutim, Konkurencijsko vijeće nije nadležno da prati i ocjenjuje uvjete i kriterije radi kojih su lijekovi izostavljeni sa liste, kao i uvjete i kriterije, radi kojih su određeni lijekovi stavljeni na listu.

Naime, Zakon o lijekovima je propisao koje su stručne osobe nadležne za listu lijekova, te njihovu hijerarhiju prilikom donošenja odluke.

Konkurencijsko vijeće ukazuje da je u posljednjem Izvještaju o BiH za 2023. godinu, kao dokumentu u kojem Evropska komisija objavljuje informacije o napretku Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, između ostalog, navedeno da Bosna i Hercegovina treba da preduzme mjere kako bi prestala praksa pojedinih kantona da određene uvezene lijekove isključuju sa lista lijekova koji se mogu izdavati na recept na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Iz navedenog je jasno da je donošenje listi lijekova koji se mogu izdavati na recept na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, od strane izvršnih organa vlasti pojedinih kantona, prepoznato isključivo kao jednostrana trgovinska mjera Bosne i Hercegovine u okviru zaključenog SSP-a, te Evropska komisija nadalje daje preporuku isključivo vladama kantona da se prekine sa ovakvom praksom uređenja trgovine.

Slijedom čega, Konkurencijsko vijeće daje preporuku Vladi da putem nadležnog ministarstva, osigura zastupljenost svih lijekova na listi lijekova koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, a koji imaju dozvolu za stavljanje u promet, izdatu od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, odnosno lista bi trebala da sadrži sve internacionalne nazive nezaštićenih lijekova - INN (generičke nazive) i zaštićene nazive lijekova kako je to razrađeno članom 5. stavom (2) Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19) koji ispunjavaju uslove iz člana 9. istog Pravilnika čiji generički nazive se nalaze na federalnoj listi. Takođe, podsjećamo da ni Direktiva Vijeća 89/105/EEZ od 21.12.1988. godine o transparentnim mjerilima kojima se utvrđuje određivanje cijena lijekova za ljudsku upotrebu i njihovo uvrštenje u nacionalne sisteme zdravstvenog osiguranja (SL L 40, 11.2.1989.), u kojoj se utvrđuju mjerila za stavljanje lijekova na listu lijekova Zavoda zdravstvenog osiguranja, ne predviđa bilo kakvo ograničavanje broja proizvođača na listi lijekova, a posebno ne na temelju geografskog porijekla proizvođača.

Na temelju svega navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovoga Rješenja.

9. Privremena mjera

Analizirajući istaknute navode i ponuđene dokaze Podnosioca zahtjeva vezano za zatraženu privremenu mjeru, imajuću u vidu odredbe člana 36. Zakona prema kojim je teret dokazivanja na stranci koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka, Konkurencijsko vijeće na temelju istih nije u vrijeme podnošenje zahtjeva mogao utvrditi preliminarnu povredu u smislu članka 40. stav (1) Zakona koja bi mogla kratkoročno štetno utjecati na pojedine gospodarske subjekte, pa samim time nije mogao pravovremeno odrediti privremenu mjeru.

Na osnovu gore navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 2. dispozitiva ovoga Rješenja.

10. Troškovi postupka

Konkurencijsko vijeće je prilikom određivanja troškova postupka uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07 i 93/09), i to član 105. stav (2) Zakona o upravnom postupku kada u postupku učestvuju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su toj stranci nastali učešćem u postupku.

Prema članu 105. stav (3) Zakona o upravnom postupku troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano.

Konkurencijsko vijeće je prilikom izračunavanja ukupnih troškova postupka, uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku, Zakona o advokaturi ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/04 i 24/04) (u daljem tekstu: Tarifa).

Na osnovu navedenog, punomoćnik Podnosioca zahtjeva je tražio troškove postupka u ukupnom iznosu od 9.864 KM, i to za Zahtjev za pokretanje postupka - 1.045,00 KM, odgovor na izjašnjenje Vlade od 21.01.2022. godine - 1.045,00 KM, prisustvo na usmenoj raspravi održanoj dana 15.03.2022. godine - 1.045,00 KM, podnesak kojim se zahtjeva ponovno vođenje postupka nakon donošenja presude Suda BiH od 02.04.2024. godine – 1.338,00 KM, odgovor na izjašnjenje Vlade od 22.05.2024. godine – 1.338,00 KM, prisustvo na usmenoj raspravi dana 10.06.2024. godine – 1.338,00 KM, obračunati PDV od 17% - 1.215,33 KM i plaćenu taksu Konkurencijskom vijeću – 1.500,00 KM.

Konkurencijsko vijeće odbija zahtjev punomoćnika Podnosioca zahtjeva za nadoknadu troškova postupka, budući da su navedeni postupak izazvali Podnosioci zahtjeva svojim postupanjem i djelovanjem, te s obzirom da nisu uspjeli u postupku, nemaju pravo na nadoknadu troškova postupka, u smislu Zakona o upravnom postupku.

Punomoćnik Vlade je dana 16.07.2024. godine podneskom broj: UP-02-26-3-025-82/2 dostavio Troškovnik, sa ukupnim iznosom troškova zastupanja od 2.316,00 KM (uključujući obračunati PDV), i to za podnesak sa izjašnjenjem od 29.04.2024. godine – 990,00 KM, te prisustvo na usmenoj raspravi dana 10.06.2024. godine - 990,00 KM. Kako je isti uspio u postupku, u skladu sa članom 105. stav (3) ZUP-a, punomoćniku Vlade pripada naknada za nužne i opravdane troškove, i to za prisustvo na usmenoj raspravi održanoj dana 10.06.2023. godine, u iznosu od 240,00 KM, te podneska sa izjašnjenjem od dana 29.04.2024. godine, u iznosu od 240,00 KM, što uz pripadajući PDV ukupno iznosi 561,60 KM.

Na osnovu gore navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tač. 3 i 4. dispozitiva ovoga Rješenja.

11. Administrativna taksa

U skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka f) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06, 18/11 i 75/18). Podnosilac zahtjeva je na ovo Rješenje obvezan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

Administrativna taksa u iznosu od 1.500,00 KM je u ovom postupku uplaćena 26.05.2022. godine na Rješenje Konkurencijskog vijeća broj: UP-02-26-3-025-45/21 od 19.05.2022. godine.

12. Pouka o pravnom lijeku

Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba.

Nezadovoljna stranka može pokrenuti Upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovoga Rješenja.

Broj 02-26-3-025-83/21
23. oktobra 2024. godine
Sarajevo

Predsjednik
Ivo Jerkić, s.r.

¹ (..)* - Podatak predstavlja poslovnu tajnu